nedjelja, 31. siječnja 2010.

Rijaka Una - Ribolov


Rijeka Una, je dobila ime od starih rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli Una što bi prevodu značilo "jedna" ili "jedina". Ukupna dužina toka rijeke Une iznosi oko 212.5 kilometara a rijeka izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padina planina Plješevice i Stražbenice u Republici Hrvatskoj u području Like a ulijeva se u rijeku Savu pored Jasenovca u koju godišnje donese gotovo 8 milijardi kubnih metara vode.

Što zbog plodne zemlje a što zbog izravnog pristupa vodi, neposredno područje rijeke privuklo je velik broj stanovnika tako da u teritoriji oko rijeke koja iznosi preko 9368 km2 živi preko 700 000 ljudi. Izvor rijeke se nalazi na nadmorskoj visini od oko 450 metara i neodoljivo liči na minijaturno jezero zelenkasto modre boje oko kojeg su locirane velike vapnenačke stijene. Izvor je zaštićen kao geografsko geološki spomenik prirode. Veoma hladna izvorska voda izbija ogromnom snagom iz podzemlja i pravi velike virove a već nakon 20-tak metara od izvora rijeke nalazi se prvi slap. Veliku količinu vode upotpunjava i nekoliko manjih pritoka od kojih izdvajamo Studeni Potok, Srebrenicu, Sredicu i Lalinovac. Riječni tok Une se proteže kroz slijedeće gradove: Martinbrod, Kulen Vakuf, Ripac, Bihać, Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Novi Grad, Kostajnicu, Kozarsku Dubicu a rijeka utječe u Savu u blizini Jasenovca.

Od većih pritoka izdvajamo Srebrenicu, Unac, Krušnicu, Mlječanicu, Moštanicu, Sanu kao priliv sa desne strane te Klokot i Žirovac sa lijeve strane uz napomenu da se u području toka rijeke od izvora do Bihaća u Unu ulijeva i mnošto podzemnih voda i manjih kraških vrela. Rijeci Uni pripada sliv voda izmeč‘u slivova rijeka Kupe i Save na sjeveru, Krke i Zrmanje na jugu, Korane na sjeverozapadu, Vrbasa na istoku te Save na sjeveroistoku. Klima pored Unskog sliva je umjerena kontinentalna planinska klima sa nekih 9.5 C ili približno 12.5 milijardi padavina godišnje. U vrijeme sušnih ljetnih mjeseci rijeku Unu karakteristiše nizak vodostaj a od novembra do kraja proljeća vodostaj rijeke je prilično visok a rijeka nerijetko zna i da poplavi. I opet raj za ribolovce, ribiči bistroo..

subota, 30. siječnja 2010.

Rijeka Vrbas - Riblov



Vrbas je najljepši simbol Banjaluke i neprocjenjivo blago.Ono što ovu rijeku posebno izdvaja jesu kanjoni kroz koje prolazi neposredno pred ulazak u Banjaluku koji vam jednostavno oduzimaju dah pogotovo ako se spuštate čamcem. Izvorište rijeke Vrbas je na planini Zec na oko 1530 nad morem a ukupna dužina glavnog vodotoka iznosi oko 235 km.Najznačajnije pritoke su Pliva, Ugar, Crna Rijeka i Vrbanja, koje se nalaze u srednjem dijelu sliva. Gornji tok - od izvora pa do grada Jajca je karakterističan planinski tok sa mnogo brzaka i slapova dok je srednji tok - od Jajca pa do Banja Luke duboki krečnjački kanjon sa naglašenim padom korita.Rijeka Vrbas pruža velike mogućnosti za razvoj sporta, rekreacije i turizma. Ono što daje prednost Vrbasu u odnosu na druge rijeke pogodne za vodene sportove u BiH, je srednja godišnja temperatura vode od 10,6C (srednja ljetna oko 17C) što uz rafting omogućava i ugodno kupanje te skakanje sa litica stijena i kanjoning. Zbog svog kanjona, brzaka i bukova Vrbas je jedna od najpogodnijih rijeka za sportove na vodi. Kanjon Vrbasa je idealan za vodene avanture poput kajaka, dajaka, raftinga, te drugih avantura poput planinarenja, kanjoninga, šetnji kroz prirodu, kampovanja i ribolova. Na padinama oko kanjona nalaze se brojne, izvandredne planinarske staze, sa kojih se pružaju fenomenalni pogledi na rijeku. Litice kanjona su, takođe, dom orlovima, sokolovima i jastrebovima. Obzirom na njen karakter i konfiguraciju, rijeka Vrbas je jedna od najpogodnijih rijeka za rafting u ovom dijelu Evrope.Rijeka Vrbas je bila domaćin Evropskom prvenstvu u raftingu 2005. godine, dok je ove godine domaćin najboljim rafterima iz cijelog svijeta. Ekološke i sportske aktivnosti na Vrbasu organizuje grupa izuzetno posvećenih mladih profesionalaca, koja svim potencijalnim prolaznicima ili putnicima namjernicima može pružiti autentični i originalni okus, osjećaj prirodnih ljepota Vrbasa i njegove okoline. Pa ribolovci prosudite sami o rijeci bisro..

četvrtak, 28. siječnja 2010.

Rijeka Neretva - Ribolov

Neretva je najduža i vodom najbogatija balkanska pritoka Jadranskog mora. Izvire na 1.227 m nadmorske visine, pod vrhom Grdelj, koji pripada ograncima planine Lebršnik. Dužina toka iznosi 225 km,od čega 218 km kroz Bosnu i Hercegovinu.U svom gornjem toku Neretva protiče kroz dolinu, koja se pruža paralelno sa planinskim masivima i ne presijeca ih. Takve doline zovu se uzdužne.
Izvorišna dionica doline Neretve duboka je do oko 600 m i u svom gornjem dijelu se zove Borač, a u donjem dijelu (kod ušća Rame) ima naziv Župa. Do ušća Rame Neretva teće prema sjeverozapadu, a kad primi ovu pritoku, naglo skreće prema jugu. Odatle njena dolina presijeca planinske vijence pod pravim ili oštrim uglom. Takve doline zovu se poprečne.
Ovaj dio Neretve odlikuje se kanjonskim stranama visine od 800 do 1.200 m. Na tim stranama nema skoro nikakve vegetacije; grač‘ene su od naslaga krečnjaka, koje su, po procjeni geologa, starije od 175 miliona godina. Na području Borča pad Neretve je vrlo velik, a dolina uska. U Župi je pad znatno manji, a dolina šira. U kanjonu je Neretva vrlo brza, sa slapovima i manjim vodopadima. Neretva ima sva karakteristična svojstva planinske rijeke sa relativno velikim padom i jakom mehaničkom snagom. Napuštajući kanjon, ulazi u Mostarsko polje, a zatim, pošto napusti klisuru, ulazi u svoj donji tok, koji počinje nizvodno od Čapljine. Dalje se dolina Neretve širi i odlikuje širokim poplavnim pojasom uz korito rijeke. Š irina rijeke u donjem toku se povećava i iznosi od 100 do 150 m, dok je dubina najčešće preko 1 m, a u nekim virovima i do 20 m. Pa ribolovci mooji prosudite sami kakva je ovo rijeka za ribolov. Ribići bistroo..

srijeda, 27. siječnja 2010.

Rijeka Sana - Ribolov

Rijeka Sana je bistra i hladna planinska rijeka.Dobila je ime od starih Latina zbog svoje čistoće i ljekovitosti: "sanus" što znači zdravlje. Izvire u Donjoj Pećkoj, na području opštine Mrkonjić i od izvora pa sve do Ključa je veoma čista. Sanu formiraju tri kraška vrela koja se na dužini od 1,5 km spajaju u jedan tok. Ona uglavnom zadržava sjeverni pravac do Prijedora, kada teče na zapad i drži se tog pravca do svog ušća u Unu. Nasuprot Uni, Sana ima mnogo manje osobina kraške rijeke, mada se ne može reći da je bez njih. Tako bi se do Sanskog Mosta mogla okarakterisati kao prelazna kraška rijeka, a dalje nizvodno ima sve osobine normalnog riječnog toka.
Od svog vrela pa do ulijevanja u Unu, na dužini od 138 km, Sana savlađuje pad od 303,73 m. Dio toka do Sanskog Mosta, dužine 72 km, raspolaže padom od 262,52 m, a ostatak od 41,21 m otpada na dionicu do Bosanskog Novog. Musicarski revir Sana se nalazi na ulazu u grad Kljuc(od mosta) s istocne strane tj.iz pravca Sarajeva pa nizvodno 3km prema Sanskom Mostu.Teren je idealan za musicarenje,a jako je interesantna mladica koje ima u zavidnoj kolicini pa cesto napada nase ulove,a uspjesno se lovi na strimere.
Takodje je interesantan lipen koji dostize rekordne duzine,jer kako kaze narodna poslovica:"nema zita bez dolova,zene bez kukova i ribe bez virova"
Rijeka koja će vas oduševiti, pogotovo ribolovce to je raj za ribolov. A za ljubitelje Raftinga jednostavno prelijepa. Ribiči bistroo..

utorak, 26. siječnja 2010.

Rijeka Drina - Ribolov

Površina sliva rijeke Drine iznosi 7.240 km2. Dužina je 346 km, a proticaj 21 m3/sec. Nastaje kod Šćepan Polja na granici BiH i Crne Gore, od dviju rijeka Pive i Tare. Dolina je kompozitna, sa dugim i dubokim klisurama i kanjonima. Glavne pritoke su: Sutjeska, Ćehotina, Lim, Prača, Drinjača, Janja...Hidroelektrane: Višegrad, Perućac i Zvornik. Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između Bosne i Srbije.
Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina je ujedino najveća pritoka rijeke Save. Svojim tokom od oko 340 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini . U donjem podrinju (Semberiji) Drina jednim djelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara.
Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH takođe je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka kao Kolina, Ćehotina, Lim, Prača i Rzav. Historijski gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti.Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su: Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne: Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar.
Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.
Na svom toku Drina je na dosta mjesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Višegradu, zadužbina Mehmed paše Sokolovića, izgrađen 1571. godine. Most je, u romanu "Na Drini ćuprija", opisao nobelovac Ivo Andrić.
Noviji mostovi na Drini su:
"Pavlovića ćuprija" - most izgrađen 1992.godine, koji spaja Semberiju i Mačvu (Srbija).
most u centru Foče
Rijeka Drina bila je granica između Zapadnog i Istočnog Rimskog carstva
Duž Drine, granice Austro-Ugarske i kraljevine Srbije, 1914-15 vođene su velike ratne operacije
27.3.1896. godine Drina je dostigla vodostaj 14 m veći od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu
Krajem 19. vijeka rijekom su krstarili austro-ugarski parobrodi i dolazili do Zvornika
Za Drinu se veže izreka ”nemoj ispravljati krivu Drinu”" i znači za beskoristan posao
.
Apravi je raj za ribolovce zeljne kapitalnih ulova i avantura, nezaboranih preljepih predjela, virova i čiste vode.

ponedjeljak, 25. siječnja 2010.

Rijeka Bosna - Ribolov


Od svih rijeka koje izviru i uviru u Bosni i Hercegovini, najveća je rijeka Bosna. Izvire ispod Igman planine, u neposrednoj okolini Sarajeva, a nakon 270 km toka, ulijeva se u Savu kod Bosanskog Šamca.U izvorskom dijelu Bosna je tipična salmonidna voda sa izuzetnim potencijalom za mušičarski ribolov. Odmah nakon atraktivnog vrela, sabirući vodu iz nekoliko rukavaca, ulazi Bosna u pitoresknu zaravan, formirajući tridesetak metara široko korito ujednačene dubine i tekući lagano kroz sočne livade, izmedju obala, mjestimično zaraslih u rakite. Miran tok, bujna biljna vegetacija dna sa dominantnim prisustvom modrozelenih algi, mnoštvo pješčanih trla i krupnog šljunka, lagan pristup svim dijelovima rijeke, čine ovaj dio Bosne potencijalno najperspektivnijom mušičarskom vodom u centralnoj Bosni. Nažalost, više od jedanaest godina o ovoj vodi se niko ne stara. Lovi se uglavnom na plovak živim mamcima, usljed čega je prvo nestao lipljen, a po "ćoškovima" je ostalo ponešto sitne pastrmke.

nedjelja, 24. siječnja 2010.

Rijeka Sava - Ribolov

Sava je rijeka u našoj sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u zemlji. Nastaje spajanjem ovih rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini kod Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije teče u Hrvatsku, teče kroz gradove Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između nase Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između BiH i Srbije, da bi na kraju ušla u susjednu Srbiju, gdje se u gradu Beogradu ulijeva u Dunav. U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Sava je većim svojim djelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog ovoga na njoj se odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni na ovoj rijeci se nalaze u Bosanskom Šamcu i Brčkom.U stara vremena naša rijeka Sava zvala se SAVUS, prema grčkom nazivu SAOVIOS, a mi danas jednostavno kažemo Sava. Nakon što je Panonsko more prije ne mnogo miliona godina presušilo začelo se korito ove naše rijeke. Ona je kroz mnogo milenijuma tekla tiho i dostojanstveno, primjereno božanstvu.[citat potreban] Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima sa obje njene obale. Poslije te godine ona je postala granica između dva svijeta (Habsburško i Osmansko carstvo). Granica je postala simbol podozrenja jedne vlasti prema drugoj. Ipak, iznimka svemu su bili 2 Broda, čiji se stanovnici nikad nisu dali nagovoriti na mržnju i neprijateljstva.Dužina rijeke Save je 945 km. Plovna je tek od Siska. Što znači da u Zagrebu nije plovna, ali nije niti pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda, koje se ne pročišćuju. Zanimljivo je da usprkos tomu ribiči na njenim obalama redovito pecaju. U savi zive sve vrste slatkovodnih riba kao što su; Mrena, Škobalj, Plotica, Som, Štuka, Mladica, Grgeč itd..
U rijeci Savi živi oko 45 vrsta riba, a u cijelom dunavskom slijevu, kojem pripada i rijeka Sava, zabilježeno je oko 103 vrste riba. U zajednici riba rijeke Save dominira porodica Cyprinidae sa devetnaest vrsta. (Od ukupno trideset i četiri vrste te porodice, koje se javljaju u cijelom dunavskom slivu u rijeci Savi živi 55 % vrsta). Ribići bistroo..

Rijeka Spreča - Ribolov


Spreča je rijeka u Bosni i Hercegovini.

Dužina rijeke Spreče je 137,5 kilometara. Pritoka je rijeke - Bosne. Spreča izvire u mjestu Papraća, u općini Šekovići. i teče dalje kroz područje opština; Kalesija, Zivinice, Lukavac, Petrovo, Gračanicu, Doboj Istok i Doboj. Na svom putu do ušća u rijeku Bosnu kod Doboja, Spreča prima nekoliko pritoka: Gribaju, Oskovu, Gostelju, Jalu, Sokolušu, Brijesnicu, Jadrinu, Kameničku rijeku, Sočkovačku rijeku, Prenju. U Doboju se uliva u rijeku Bosnu, a na samom ušću Spreče i Bosne je zimovnik Gdje mozete uvijek da vidite ribolovce u hladnim zimskim danima. Tada se najviše lovi Škobalj i Plotica, A u pred večernjim satima pred mrak se lovi i Smudj. Rijeku Spreču povremeno zatruju ali riba uvijek ponovo ulazi u nju jer joj odgovara ta voda i dno, prepuno je ziljaka, mirne vode i preljepih virova koji imaju i dubinu i duzinu potrebnu za ribolov. U ljetnim danima dobro uzima Deverika, Klijen i Šljivar ali i Šaran i Som, Bucov Štuka I Smudj. U Proljeće riba ulazi iz Bosne u Spreču da bi se mrijestila i tada je Spreča naj posjećenija ribolovcima.

subota, 23. siječnja 2010.

Rijeka Ukrina - Ribolov


Rijeka Ukrina odlicna za ribolov, sa preljepim mjestima i nekada cistom vodom. Ukrina je nizinska rijeka koja nastaje spajanjem dvije male Ukrine; Male Ukrine i Male Kulaške Ukrine. Ukrina je veoma bogata ribom, samo je u zadnje vrijeme rudnik uglja u Stanarima muti. Pre izgradnje rudnika nisi mogao otici u ribolov na rijeku Ukrinu a da ne nahvatiš ribe, to se sada promijenilo. Evo neki od vrsta riba koje mozemo loviti u rijeci Ukrini; Som, Štuka, Šaran, Smudj, Bucov, Pastrmka, Klijen, Škobalj, Plotica, Mrena, Deverika, Crvenperka, Babuška, Mali Somić bodljo, Krkuša, Vreteno, Jegulja, Belica, Belić.
Imamo donji, gornji i srednji dio rijeke ukrine, naj duzi je srednji dio rijeke Ukrine.
Donji dio je naj pogodniji za ribolov Šarana, Soma, Babuškei grabljivica.
A ribolovci koji se razbole mogu u banju Kulaši da se banjaju do oporavka, ova banja je veoma ljekovita a ako krenemo preko Vučijaka doćićemo u Prnjavor.
ribići bistroo..

petak, 22. siječnja 2010.

Recept za Ribu - Hrana - Ribolov

Recept za jelo od ribe, evo jednog recepta za ribare koji vole da uzivaju u okusima ribe tj svog ulova.
Kada imamo rijecnu ribu i zelimo napravit obrok od nje, uvijek nam smetaju kosti pa mnogi odustanu od jela ribe.
Kako se riješiti kostiju ribe pa evo ovako; ribu koju ste predhodno ocistili i doveli u stanje da se peče zarezete na vise mijesta sa jedne i druge strane, zatim zapecete ribu sa jedne strane. kada ste to uradili onda drugu stranu koju tek treba da pecete ukapate po dve do tri kapi esencije u zareze na ribi i okrenete tu stranu da se pece.
kada riba bude pečena i spremna za jelo vidićete da riba nema vise sitni kostiju a i sto ostane mrvi se ko prepecen hljeb. Pa ribici bistroo..

četvrtak, 21. siječnja 2010.

Rijeka Drina - Plovkarenje Ribolov


Ja na Drini pecam svake godine, od januara do decembra i mogu potvrditi da je Drina raj za ribolovce.
Za pecanje na Drini je potreban bilo kakav stap (moze i leskovak)i bobra volja. Pecati se moze i stojeci i lezeci, a pogotovo ako se na obali oseca miris prasetine ili rostilja a u cuvarci se umesto ribe nalazi pivo.
Savet pocetnicima. Ako se na pecanju nervirate ili vam je krivo sto niste uhvatili ribu a neko drugi jeste, bolje nikada vise nemojte pecati jer to nije za vas.
Drina je reka neogranicenih mogucnosti. Ribe u njoj ima mnogo i jako cesto se desava da se potvrdi ona teza - pravilo je da nema pravila. Ipak, ribolov na Drini i nacini pecanja koji su narasprostranjeniji su sledeci. Plovkarenje - pecaju se skobalj, plotica, mrena ali na udici vam se moze naci i klen, bucov, deverika, pa cak i mladica. Koriste se stapovi duzine od 4-6 metara sa masinicama na kojima je namotan nailon precnika 0,16-0,20 mm, plovci tezine od 3-9 grama, zavisno od terena, udice velicina od 9-14. Mamac je najcesce hleb, pen sajo, crvici ili gliste a sve popularnije je i pecanje na travu (alga klodofora) koju mozete naci na kamenju u samoj reci. Kod pecanja na travu nije potrebno prihranjivati ribu dok je kod pecanja na "bele" mamce prihrana obavezna i sastoji se od vise loptica hleba ili primame bacenih na mesto gde ocekujete uzimanje ribe. Obratite paznju na dubinu na kojoj pecate jer ako Drina "raste" morate pomerati plovak ka vecoj dubini. a ako "opada" morate smanjivati dubinu. Samo plovkarenje na drini ima jos mnogo finesa ali ovo su neke osnove koje ce vam pomoci u pocetku dok sami ne proniknete u tajne ove reke.

utorak, 19. siječnja 2010.

Rijecni Rak - Ribolov


Astacus astacus rijetko naraste veći od 15 cm (ukupna duljina - od vrha rostruma do kraja telzona), ali ima podataka o jedinkama dugim 17 cm i teškim 270 g. Životinje su obično leđno tamnosmeđe (maslinasto zelena do crna, ponekad plavičasta ili crvenkasta) dok im je trbušna strana zeleno-smeđe boje. Karapaks je gladak bez trnova s malim granuliranim izbočenjima postrance. Kao i svi predstavnici roda Astacus, posjeduje dva para post-orbitalnih grebena od kojih je prvi jače izražen, a iza cervikalne brazde im se nalazi red sitnih izbočenja obično sa samo jednim jače izraženim tupim trnom. Rostrum je dobro razvijen i više-manje ravan s glatkim rubovima, apeks (vrh) rostruma je istaknut i dosta dugačak, a na površini se nalazi red izbočenja koji mu daju pilast izgled kad ga se gleda bočno. Abdominalne pleure su na rubu zaobljene bez trnova. U mužjaka na bazi endopodita drugog gonopoda nema izraženog talona. Kliješta su velika i široka s bradavičastom površinom. Nepokretni prst na unutrašnjem rubu nosi jedno jako udubljenje koje je ograničeno s dva jaka zuba. Ovo se udubljenje kod većine primjeraka nalazi u sredini jednako udaljeno od baze i vrha nepokretnog prsta kliješta. Kod ženki i juvenilnih primjeraka ovo je udubljenje slabo izraženo. Kod regeneriranih kliješta ono obično sasvim nedostaje. Takva kliješta su obično mnogo uža i sliče kliještima A. leptodactylusa. Merus trećeg maksilipeda na svom unutrašnjem rubu nosi 1-3 trna od kojih je jedan uvijek veći od ostalih. Prvi gonopod mužjaka ima asimetrični vrh.

Ženke dosižu spolnu zrelost kod dužine od 6,2 cm do 8,5 cm, što odgovara starosti od 3 do 5 godina, a mužjaci od 6 do 7 cm. Sjemenici i jajnici sazrijevaju između srpnja i rujna, a mužjaci se, nakon postizanja spolne zrelosti, razmnožavaju svake godine, dok su ženke obično svaku drugu ili treću godinu reproduktivno neaktivne. Parenje se odvija u rujnu i listopadu. Osam do devet mjeseci treba do izlijeganja juvenilnih rakova, a s porastom temperature to se razdoblje može skratiti; naime temperature ispod 5-6°C zaustavljaju embrionalni razvitak jaja, ali izgleda da je ta diapauza neophodna za osiguravanje dobrog preživljavanja i jaja i juvenilnih rakova. Hladna voda usklađuje razvoj jaja s uvjetima okoliša. Juvenilni rakovi su nakon izlijeganja dugi od 8,5 do 9 mm. Nakon prvog presvlačenja (juvenilni rakovi drugog stupnja) dosežu dužinu od 12 mm i slični su odraslim rakovima jedino im nedostaje repna peraja. Nakon drugog presvlačenja, rakovi trećeg stupnja su dugački 13-15 mm i u potpunosti su nalik odraslim jedinkama i započinju sa samostalnim životom. U prvoj godini narastu do 23 mm, u drugoj 25-48 mm, u trećoj 50-70 mm, a u četvrtoj 60-80 mm. U povoljnim uvjetima životinje mogu doseći 95 mm za 4 ljeta. Prirast po presvlačenju je 2-8,6 mm za ženke, a 5-10,3 mm za mužjake.

Noćne su životinje i sedentarne, nisu teritorijalni, ali pokazuju agresivne oblike ponašanja u situacijama gdje je prostor ograničavajući faktor. Ova vrsta nema veliki radius kretanja, ako se radi o životinjama koje su prilagođene na stanište, dok su životinje puštene u novo stanište više pokretne - krug kretanja im je od 50-1000 metara za 2 tjedna. Rak je odlicna hrana za ribe, kao mamac za klijena, mrenu, soma itd.Kada ga koristimo kao mamac za ribu mozemo ga stavljati citavog ili samo rep.

ponedjeljak, 18. siječnja 2010.

Meredov AAT - Ribolov


Sklopivi meredov, klasičnog trouglastog oblika sa teleskopskom drškom i okvirom od aluminijuma i jakom plićom i gusto tkanom najlonskom mrežicom. Tele-drška je dvodelna sa podesivom dužinom izvlake. Preporučuje se za prihvatanje grabljivica( smuđ, štuka, bucov, bas...), ali i svih ostalih vrsta ribe.
Proizvodi se u tri dužine: 1,5 m, 1,7 m i 2,1 m. Napominjem da je meredov sto je laksi i duzi i sto ima veći otvor za ulaz ribe to je bolji.
Ribiči bistroo..

subota, 16. siječnja 2010.

Lov Ribe na Glistu

Na glistu se dobro lovi i u potocima, i u jezerima i na rijekama, zapravo na svim vodama, čak i na moru. Primjenjiva je u svim tehnikama ribolova, čak i kao dodatak nekim varalicama. Glista je svakako jedan od najuniverzalnijih mamaca, u novije vrijeme često i nepravedno zapostavljena.

Jednom iskopane možemo čuvati duže vrijeme u drvenim sanducima sa zemljom u kojoj treba biti vlage i nešto lišća te trave kako bi gliste imale što jesti. Kao mamac su najbolje one u dobroj kondiciji jer će na udici dugo ostati žive, naravno ako smo ih pravilno zakvačili.

Na udicu se mogu montirati na više načina, jedna ili više njih. Evo nekoliko primjera:
Na glistu vecu koju smo nekoliko puta proboli udicom, to je najčešće korišteni način, možemo loviti mrene, somove, šarane, linjake, patuljaste somiće jegulje, grgeče, krupnije klenove, deverike, ... Nije rijetkost da se na veću glistu zalete i grabežljivci poput štuke ili smuđa. Dobro je ako udica na vratu ima kukicu kako glista ne bi skliznula. Veličina udice, deljina najlona i duljina predveza će ovisiti o vrsti ribe koju lovimo.
Na glistu manju koju smo jednom proboli udicom ćemo najćeće loviti na plovak, manju ribu i onda kad riba općenito opreznije grize. Najčešći ulovi će biti deverike, žutooke, crvenperke, manji klenovi, linjaci, grgeči i mrene. Za manje gliste treba koristiti tanje udice i tanje predveze. Kontra ne treba biti brza kako bi riba imala dovoljno vremena za progutati mamac.
Vise glista ćemo koristiti u lovu na krupniju ribu (som, klen, mrena, grgeč, šaran) za što nam treba veća i jača udica. Pravilo je da što je veći snop - veća je šansa za veliku ribu. Gliste se probadaju samo jednom i to na zadebljanju ispod glave jer je tamo najčvršća a možemo montirati i 10-15 komada.
Ako u vodi ima puno sitne ribe koja neprestalno navlači glistu i ometa nas dok čekamo krupniju ribu,možemo je navući na najlon. To ćemo učiniti tako da je probodemo iglom za boile, kroz nju provučemo najlon a udicu kvačimo na samome kraju gliste. Naravno da ćemo i u ovom slučaju veličinu udice i debljinu najlona prilagoditi veličini gliste i vrsti ribe koju lovimo.
Ako imamo veliku glistu, za montažu možemo koristiti i dvije udice. Pri tome ćemo kao gornju koristiti veću a pri kraju manju udicu. Logika je da će krupna riba odmah progutati cijelu glistu i zakvačiti se za jaču udicu dok će manja ili opreznija "gricnuti" samo početak i zakvačiti se na onu manju. Na gornjoj će udici glista biti probodena nekoliko puta dok će doljnja samo viriti iz repa gliste.

petak, 15. siječnja 2010.

Sve o Štuci - Plovkarenje



Sportski ribolovci danas imaju veoma sirok izbor razlicitih blistavih vestackih mamaca. Kod prodavaca su svi do jednog izvanredni. Jedino sto vam nece reci to su posebne karakteristike konkretnog mamca, kako se ponasa prvi vodjenju, na koju dubinu se moze spustati i slicno. Vobler namenjen plitkim vodama nece biti uspesan u vecim dubinama niti ce dubinski mamiti stuku u plicacima. Pri-likom kupovine vestackih mamaca treba obratiti posebnu paznju upravo njihovim karakteristikama i nameni. Tek kada dobro upoznamo sve osobine nekog mamca i njime prakticno ovladamo mozemo se nadati uspehu u ribolovu.
Imaj poverenja u svoje mamce
Svaki ozbiljniji sportski ribolovac jos pre izlaska na vodu ima plan sta ce i kako raditi. Cinjenica je takode da brojni uspesni ribolovci imaju svoje omiljene mamce i dosta su cvrsto uvereni da bas s njima postizu najbolje rezultate. Posto u te omiljene mamce imaju najvece poverenje najistrajnije i najstrpljivije ih koriste. A nesporno je da istrajnost i strpljenje donose ocekivani uspeh. Ako neko vecinu vremena provedenog na vodi posvecuju promenama montaze i mamaca onda su izgledi na uspeh srazmerno umanjeni ili uspeh u celini izostaje. Dakle, treba poznavati mamac, imati poverenja u njega i istrajati u njegovom koriscenju. Mamac mora da bude u vodi, a ne u vasim rukama i toga se morate pridrzavati. Mamac vodi raznovrsno i dinamicno!
Umesto da se svaki cas menjaju montaza i mamac, treba voditi racuna o njihovoj akciji. Kretanje mamca mora da bude raznovrsno i dinamicno. Treba nastojati da sto vernije imitira kretanje povredjene ili bolesne ribe i tada ce zasigurno privuci paznju grabljivice koja u blizini vreba iz svog zaklona. Takvo kretanje mamca omogucice povremeno pokretanje vrha stapa pri cemu trzaji ne smeju da budu prejaki.
Odaberi pravu boju!
U mutnoj vodi treba koristiti mamce jarkih boja. Pretpostavka je da ih ribe u tim uslovima bolje zapazaju. U bistroj vodi pri suncanom, svetlom danu cini se da je daleko najprivlacnija crna boja. Ovo se tumaci cinjenicom da stuka iz dubine u bistroj osuncanoj vodi najbolje zapaza tamnu boju plena koji se krece iznad nje.
Obrati paznju na svoju montazu!
Izbor pravog i kvalitetnog mamca jos nije sam po sebi dovoljan za uspeh. Zbog previse krutog ili mekog stapa trzaj moze da bude neuspes ali moze da se desi da stuka definitivno odustane od napada. Biolozi smatraju da napad i ugriz grabljivice i njeno povlacenje ne traju duze od delica sekunde. To znaci da ce stuka koja primeti prevaru nastojati da odmah ispljune vestacki mamac. Otuda je uz dobar mamac potreban i dobar stap dovoljno osetljiv da bi se na njegovu akciju pravovremeno i uspesno reagovalo. Za to je uz predhodno potrebno imati jos i laku, kvalitetnu i dobro postavljenu masinicu na stapu.
Prihvati upredenu strunu!
Do pre nekoliko godina vecina sportskih ribolovaca je prednost davala monofilnoj struni. Vremena su se promenila. Izbor kvalitetnih struna je raznovrsniji pa, danas na stapovima pretezno vidimo upredene strne.
One imaju znacajne prednosti: tanje su i omogucuju dalji izbacaj mamca, otpornije su i manje se zaplicu, samo se neznatno istezu i daju bolji kontakt s mamcem, a time i s ribom koja ga je napala ili zagrizla. To ribolovcu daje mogucnost da pravovremeno reaguje, cak i kada je mamac dosta udaljen.
Pravilno ponudi mamac
Sto se mamac prirodnije krece i sto bude blize grabljivici verovatnoca da ce biti izazvana i da ce ga zagristi. Ribe su tokom leta aktivnije i zadrzavaju se vise u gornjim slojevima vode, ponekad uz samu povrsinu. U zimskom periodu se manje krecu i uglavnom borave blize dnu. Tome se treba prilagoditi i mamac plasirati na odgovarajuci način, jer pravilno i dopadljivo ponudjen mamac uvek obecava dobar ulov. U letnjem periodu su pozeljniji krupniji vestački mamci, a nesto brze namotavanje strune nece smetati.
Vodu pretrazuj sistematicno!
U kanalima je pozeljno zabacivati prvo uz obalu gde vrebaju krupnije stuke. Zatim se dijagonalno zabacuje na suprotnu strani s tim da se svaki narodni izbacaj pomera za koji metar dok se ne stigne do krajnje tacke suprotno prvoj. Na taj nacin se sistematski, deo po deo, pretrazuje povrsina koju mozemo da obuhvatimo. Ovaj postupak se moze ponoviti nekoliko puta.
Predvez neka bude gibak i elastizan!
U lovu na stuke preporucljiv je gibak i elastican predvez. Te osobine ima tanka nerdjajuca celicna zica neupariljive boje. Nekvalitetna zica je previse kruta ili meka, pa se lako uplice i deformise. Prilikom kupovine to se lako moze proveriti. Dovoljno zategnutu zicu nekoliko puta omotamo oko prsta i zatim pustimo da sklizne. Kvalitetna zica ce bez ikakvih deformacija visiti pravo nadole, a nekvalitetna ce biti manje ili vise izuvijana u skladu sa nemotajima na prstu.
Budi pazljiv sa svojom lovinom!
Odnos prema ulovljenim kapitalcima varira od zemlje do zemlje. Negde je vracanje ovih riba u vodu obavezno, a negde preporucljivo. U svakom slucaju, s ulovljenim kapitalcima treba postupati pazljivo. Treba nastojati da se s udica skinu bez povrede i vrate u vodu nezavisno od toga da li je to propisano kao obaveza ili je samo preporucljivo. Zapravo, za pravog sportskog ribolovca je dozivljaj i zadovoljstvo namamiti ribu na udicu, boriti se s njom do kraja, a kada dospe na obalu pazljivo je osloboditi i nepovredjenu vratiti u vodu.

Buđenje prirode u rano proleće, u Februaru, je pravi trenutak za ljubav kod štuke. Jedna štuka, ženka, okuplja oko sebe veći broj mužjaka i ljupki čin mrešćenja se odvija u manjim kanalima ili zalivima, na zatravljenim mestima, poplavljenim nadolazećim prolećnim vodama. Optimalna dubina za ljubavnu romansu je između 0,5 i 1,2 m. Već tada ova lepotica često plaća svoj prvi danak (ne)civilizaciji. Omamljena od stvaranja novog života, mora da se bori sa "Ljubiteljima prirode", gonjenim instinktom predaka i naoružanim motkama, mrežama i raznim oštrim baštenski alatkama. Za one koje vole riblje meso, čak iako štuku u to vreme kupuju u prodavnicama gde ne bi trebalo da je bude, jedna proverena informacija: meso štuke u periodu mresta nije dobrog kvaliteta, jer je zbog nalivanja ikre siromašno mineralnim i hranljivim materijama. Budite oprezni i sa ikrom štuke i pred mrest. Jajašca su obavijena sluzavom opnom, koja ima nadražujuce dejstvo i služi za zaštitu. Zbog toga štuka i nemora da pravi gnezda za mrest, kao što to čine neke druge vrste. Izuzev patuljastog američkog soma ni jedna druga riblja vrsta ne jede ikru štuke. No i ovaj "antipatični došljak iz Amerike" je dovoljan da, u vodama nastanjenim štukom, bitno doprinese desetkovanju njene populacije. Sa daljim buđenjem proleća i početkom prolećnih poljoprivrednih radova, na poljima oko kanala u kojima žive štuke dolazi vreme za plaćanje sledećeg danka. Da bi se njive mogle obrađivati moraju se predhodno ocediti od suvišne vlage, a to se reguliše tako sto se drastično snizi nivo vode u kanalima. Tako dobar deo ikre ostane na suvom i propadne. Posle mresta, štuka kratko vreme miruje, a onda počinje intenzivno da se hrani i prelazi na svoj razbojničko - samački način života. Ni jedan živi stvor, koji je manji od nje, a kreće se po njenoj teritoriji nije bezbedan. Ipak, oko 95% njene hrane čini riba i to uglavnom, bolesna ili povređena. štuka se zbog toga može nazvati i sanitarcem voda koje nastanuje i u kojima je riba uvek u dobroj kondiciji.

Iako se štuka ,u principu, može upecati preko cele godine, njen apetit je ipak promenljiv. Sa dolaskom leta i visokih temperatura štuka se teže da upecati. Prvi razlog za to je obilje hrane koja je dostupna u svakom trenutku. Zato je ona relativno retko aktivna u pogledu lova i dobar deo vremena provede u mirovanju, sita. Drugi razlog, za smanjenu mogućnost ulova, je velika zatravljenost vode. Pored toga sto fizički onemogućava varaličarenje, zatravljenost je opasna i za život, ne samo štuke, nego i svih ostalih ribljih vrsta. Događa se da na manjim kanalima sa niskim vodostajem i visokom temperaturom vode koncentracija kiseonika toliko opadne da dođe do gušenja ribe. To je još jedan faktor koji utiče na brojnost, ovoga puta ne samo štuke, nego i svih ostalih vrsta. Slična pojava se ne dešava na većim i dubljim vodama, pogotovo ne na otvorenim tekućim vodama. Krajem leta štuka kao da oseća da se bliže posniji dani, pa počinje intenzivnije da se hrani. U to vreme su šanse za uspešan ulov povećane i tada je štuka zakačena za varalicu, najborbenija.

Jesen je top sezona za pecanje štuke. Iako je ona aktivnija u februaru, neposredno pred mrest, ipak je jesen najbolji deo sezone za njen lov. To je vreme kada se gomile vikend - ribolovaca upućuje na vode sa kantama prepunim sitnih kedera i kada se izlovi veliki broj uglavnom nedoraslih primeraka štuka, koje se ni jednom u svom životu nisu izmrestile. To je još jedan danak koji štuka plaća, ovoga puta ribolovcima koji se ne mogu označiti kao sportski. Ovde se mora postaviti principijelno pitanje: da li je veće zadovoljstvo upecati 25 štuka ukupno teških 6-7kg ili dva komada od po 3-3,5kg, da ne govorimo o jednoj od 6-7kg? O tome koja je od ove tri varijante bolja za sportske ribolovce, ako se gleda na malo duže vremenske staze, nema potrebe raspravljati. Druga polovina jeseni je vreme kada se mogu upecati najveci primerci. Ako pravilno odaberete vodu i varalicu, ako imate dobru intuiciju i ako čitate dobre časopise o ribolovu, imacćte šanse da se veoma srećni vratite kući sa pecanja. To je vreme kada se većina vrsta bele ribe, glavne štukine hrane, sprema za prezimljavanje. Štuka se tada spušta u niže slojeve vode i lovi prikradanjem, uz kratke i munjevite napade.

Sa nailaskom zime i hladjenjem vode, opada intenzitet metabolizma štuke. Ona se tada mnogo rede hrani, mada sa uzimanjem hrane ne prestaje, jer je to vreme sazrevanja ikre. Zimi, kada vode pokrije led, štuka je najmanje ugrozena u odnosu na ostale periode godine. Posto su vode koje nastanjuju bogate trskom, koncentracija kiseonika skoro nikad ne padne ispod dovoljnih granica, a minimalne količine hrane nikad ne nedostaju. Led, koji onemogućava ribolov, je najbolja zaštita koja štuki pruža šansu da sa dolaskom prvih toplijih prolećnih dana ponovo pokuša da obezbedi potomstvo, koje će jednoga dana možda biti i izvor zadovoljstva za prave, sportske ribolovce.

Način lova - lovi se dubinski, sa plovkom i varalicom (blinkerom).
Mamci - varalica i živa ribica.
Najlon — najlonske strune od 0,35 do 0,50.
Udica - po mustadu obeležene trokrake udice od 0,35 do 0,50.
Dubina lova - lovi se na srednjoj dubini, a u hladno doba godine na dnu.
Vreme lova - lovi se u martu i aprilu i od jula do novembra.

četvrtak, 14. siječnja 2010.

Alpha USA - Jakna za Ribolov

Jakna Alpha M 65 za ribolov, napravljena od vrhunskog kvalitetnog materijala. Ovakva vrsta jakne pogodna je za sve vrste ribolova, uz jaknu Alpha M 65 dobijamo i zimski ulozak za vandredne zimske hladnoce. Ne propusta vodu a ni hladni sjeverac vam nece doprijeti do koze.
Sa izborom ovakve jakne za ribolov nemozete pogrijesiti. ugodan riolov i ribici bistroo..

srijeda, 13. siječnja 2010.

Behr Neopren Visoka Čizma - Za Ribolov

Behr Neopren je visoka cizma za ribolov, 100%100 Neopren. Debljina vodonepropusnog materijala je 4 mm, to je termo cizma za ribolov. Ova visoko kvalitetna cizma koristi se u ribolovu kada prelazimo vodu ili kada duze vreme provodimo u vodi loveci ribu. Oni ribolovci koji posjeduju ovakvu cizmu znaju da i citav dan u vodi pa cak i u zimskim uslovima nije hladno jer je cizma izradjena od posebnog materijala, sama rec termo sve govori.

utorak, 12. siječnja 2010.

Mitchell Stap Teleskop - Laser Evol Power 3


Snažan petodelni telemeč štap izrađen od high modulus HMC karbona, opremljen jednostopalnim SIC provodnicima (9 komada, od toga 4 klizeća) i patent držačem mašinice. Stap za sve vrste voda,
duzine 4,50 mm, odlican za lov ribe na plovak.

ponedjeljak, 11. siječnja 2010.

Mitchell

Precizna varaličarska mašinica koja odlično slaže i upredene strune i monofile, zahvaljujući sistemu sa beskonačnim vijkom (worm shaft). Opremljena je i sa metalnom špulnom, prednjom proklizavajućom koćnicom, 5+1 ležajem, snažnom ručicom i anti-tvist vođicom koja sprečava uvrtanje strune.

Ribolov i more


Morski ribolov -
1. Metch tehnikom
2. Tehnika daleki izbačaj na dno-mamac lignja
3. Tehnika daleki izbačaj na dno-mamac sipa
4. Tehnika daleki izbačaj na dno-mamac morski crv
5. Tehnika bolonjez na kruh i dr.
Na moru je najbolje sa obale lovit oradu na tijesto krupne kugle lignju ili nesto drugo,ako hoces sve ribe samo ti 1-sat prije mraka gdje ima par riba usata,sparova,ili salpi dobro nakrmi kruhom pa ces vidjet ribe od malih pa do kile i vise, a kad na kruh nakrmis pecaj na manje kuglice tijesta jer ti one nece lako spast.
Spisak varalica:
- Yo-Zuri Pinns
- Orka shad tvister bijeli
- Owner Cultiva Mira, Savoy, Rippin i jos jedan ... ne znam ime
- Rapala Hasky Jerk od 5-6 cm
- Rapala Original 7 cm
- Megabass Live X Margay (twicao, jerkao, povlacio ... ma svasta)
- Salmo Stinger i jos neka od 5 cm ...
- Raglou jeguljica (e nju su gurkali!!??)
- Storm silikonci
Savjet besplatan - E ovako,posto je to riba koja jede pretezno skoljke ,rakove i slicno njena usta su i prilagodjena tome,tako kad se lovi mamac treba biti u skladu sa tim.Znaci, recimo uzeti skoljku otvoriti je nozicem unutra ubaciti udicu 1 navezanu na predvez 0,25 i zatim zatvoriti skoljku ,tako zatvorenu ucvrstiti je sa recimo koncicem ili gumicom tankom (kao za skoljku jaja) predvez ide na osnovu koja je deblja a na kraju se nalazi klizno olovo.Orada je pametna riba narocito ova velika i kada zagrize treba je pustiti par sekundi da povuce i tek onda kontrirati.Na ovakav nacin se ganjaju veci primjerci, pecati kada je valovito i zamuceno more , moze i noci i ne mora se ici predaleko od obale , traziti mjesto koje je stjenovito sa pjescanim dnom ili stjenovitim ,gdje se dubina naglo povecava i cekati:)Kada udari velika vjerujte znacete...
Drugi ucinkovit nacin jeste sa kozicama .To su mali racici i najlakse ih je ufatiti tako sto ono presjecete flasu od kole i onda ubacite onaj gornji dio gdje je grlo unutra i ucvrstite ,tako da prema vani dobijete kao lijevak ,unutra ubacite malo hljeba , komada ribe i slicno i to ubacite u more pored stijena i ostavite .Kozice ce same uci a kad udju ne mogu izaci .Kad ste nafatali kozica ,glavni problem ih je staviti na udicu da ostanu zive.Uzmite tanku a jaku udicu i eksperimentisite, otprilike kad se ne ide previse tijelu ostanu zive. ovako mozete pecati na plovak, uvece ili rano ujutro .jos jedan ucinkovit nacin je lov na crvica takozvanog bibija tako nesto ga oni zovu ,ima na internetu kako se stavlja , njega ova riba obozava i nacesce grize.Cuo sam da ih ima kupiti po ribomaterijalu na moru po vecim gradovima ,i u konzervi ali nisu toliko ucinkoviti koliko su dobri zivi.Ako ih uspijete naci vrijedi dati novac.kada ih kupujete nemojte nasjesti na prodavcevu foru da vam uvali velike trazite otprilike da su velicine 15 cm , 20 cm.
jos treba napomenuti da ova riba hoce uzeti i hljeb , ali problem je sa hljebom sto ga skidaju manje ribe.Ja sam dobijao manje primjerke i na crvice one mesne kod nas sto se imaju kupiti ali isti imate problem kao sa hljebom.

nedjelja, 10. siječnja 2010.

Ribolov Pomocu Racunara - Plovkarenje


Ako do sada niste imali srece u ribolovu i poceli ste sumnjati u vase ribarsko umijece ne ocajvajte nego uptrijebite tehniku 21 stoljeca racunarski program RiboSkop .Program je razvijen u Hrvatskoji i njegov tvorac Robert Zovko iz Makarske ga ovako opisuje :RiboSkop je računalni program koji procjenjuje kada je najbolje vrijeme za ribolov, u osnovi je baziran na luna-solarnoj prognozi, ali ujedno se korigira i vremenskim prilikama kao što je oblačnost, smjer i snaga vjetra, biometeorološka situacija i tlak zraka nadalje korigira se i iskustvom koje ste upisivali u priloženi "Dnevnik ribolova" te drugim relevantnim parametrima.
Obrađeno je 120 vrsta što morskih što slatkovodnih vrsta riba i glavonožaca nadalje moguć je pregled: vremena izlazaka-zalazaka Sunca i Mjeseca, mijene Mjeseca, morskih mijena (plime i oseke) zatim priloženi su i pomoćni programi kao što su pretvornik mjernih jedinica, kalkulator težine te brojne druge mogućnosti.

subota, 9. siječnja 2010.

Ribolov - Ostrenje Udica

Jedan od vrlo bitnih preduslova za efikasnu kontru u ribolovu su savršeno naoštrene udice. Smudaroši bi o ovome morali posebno da vode racuna, jer smud cim oseti ubod širom otvara celjusti i trese glavom kako bi se oslobodio udice. Tupa udica nedovoljno prodire kroz celjust i cesto samo sklizne o košcato nepce smuda. Ovo je najcešci slucaj kada se lovi džigovima, odnosno sa jednom udicom okrenutom na gore. S obzirom da smudaroši love na terenima gde je dno poplocano kamenjem ili prekriveno školjkama, pre ili kasnije se vrh udice istupi. Zbog toga bi sastavni deo pribora morao biti brus, koji se provuce sa unutrašnje strane vrha udice, koju treba ravnomerno polegnuti celom dužinom na brus i povlaciti, pazeci da to uvek radite pod istim uglom. Pri tome je takode važno da se udica pomera po brusu, a ne obrnuto. Ponovite to i sa drugom unutrašnjom površinom. Nakon toga predite na oštrenje bocnih površina. Prilikom povlacenja udice po brusu radite to uvek u suprotnom smeru od vrha udice, da se osetljivi vrh ne bi nabijao u brus i tako istupio. Proverite da li sve ispravno radite, tako što cete osmotriti trag koji na brusu ostavlja udica (metal). Ukoliko smo radili pravilno, srebrna „fleka“ ce se protezati celom dužinom brusa. Gornja površina se samo dva-tri puta prevuce brusom, kako bi se ispravio sam završetak vrha koji se može malo iskriviti tokom oštrenja prethodnih površina. Završna faza oštrenja udice je upravo ovo „lizanje“ najtanjeg vrha sa svake strane dva do tri puta. Tako se skida namagnetisana „žica“ koja je nastala prilikom oštrenja ostalih površina. Provera oštrine vrha se obavlja njegovim naslanjanjem pod pravim uglom na površinu nokta, kad se udica povuce za plocicu ili alkicu tek nešto jacom silom nego što je njena težina. Ukoliko na noktu ostane jedva primetan trag, udica je dobro naoštrena. Na ovaj nacin treba prekontrolisati stanje udice posle svakog zakacinjanja ili oslobadanja od neke prepreke, kao i posle ulova. Sa tupom udicom se ne lovi ni u bunaru. Ribici bistroo..

četvrtak, 7. siječnja 2010.

Primama za Ribolov

Za najuspješniju krmu smatra se koncentrat za hranu pilica.U njemu ima mnogo koštanog i ribljeg brašna a i masnije je što je vrlo važno, jer masne mrlje privlače ribu bez obzira u kojim slojevima vode se nađu.Ako se u ovaj koncentrat doda samljeveno sjemenje suncokreta ili konoplje, malo ulja ili mlijeka pa čak i piljevine ,što je izuzetno važno,jer "oblak"stvoren od piljevine ili mekinja lebdi u vodi i zadržava ribu na mjestu gdje se lovi.Ova rastresita krma namijenjena je za primamljivanje ribekoja se peca na plovak.Uz pomenutu recepturu primamljenu ribu moguće je loviti na hljeb i još uspješnije na crve.
Ribici bistroo..

Ribolov i Zene


Uribolovu svakim danom sve su vise zastupljenije i zene, ti prelijepi ribolovci nisu nista manje znalci ribolova od muskaraca. Cak znam licno neke ribolovke koje su mnogo talentovanije od mnogih ribolovaca muskog svijeta. Posto su pripadnice njeznijeg spola, ove ribolovke koriste lake stapove za ribolov, a nakrmu (meku, krmu, primamu) prave usvakom slucaju bolje od muskih ribolovaca. Kada ih sretnemo na vodi imajte u vidu da su to pripadnice njeznijeg i ljepseg spola pa ucinite neke ustupke. Vjerujem da nama ribolovcima je i zelja da ih bude sto vise na vodama.

srijeda, 6. siječnja 2010.

Vezanje Udice - ribolov

Ovdje mozete viditi na slici kako se veze udica, ovo je samo jedan od nacina vezanja udice.
Sada objasnjenje rijecima - Uzmete udicu izmedju dva prsta, u koju ruku zavisi od toga daliste ljevaci ili desnjaci. drugom rukom presavijete najlon tako da slobodnog kraja najlona ostane deset centi. Tako savijen najlon pripijete uz udicu, slobodni kraj najlona omotavate od usice udice ka vrhu. tako omotavamo udicu slobodnim krajem najlona do 10 puta, kada smo to uradili onda ostatak slobodnog kraja provucemo kroz omcu, i zatezemo i slobodni kraj najlona i najlon koji nije slobodan, oba kraja najlona. Dobro zategnemo da nam se udica nebi odvezala, sto se desi ako slabo zategnemo krajeve najlona. Ribici bistroo..

utorak, 5. siječnja 2010.

Priprema stapa za Ribolov

Kako pripremiti stap za ribolov, evo kako; prvo provjeriti imali stap oka ( sprovodnik najlona ), drzac za masinicu ( rolnu ), najlon ( silk ), plovak, udicu, olovo, gumice za plovak.
1. Staviti masinicu na stap u drazc za masinicu.
2. Namotati najlon.
3. Sprovesti najlon kroz oka, tj kroz sprovodnike za najlon.
4. Staviti plovak i gumice 2 za plovak.
5. Svezati udicu.
6. staviti olovo tako da plovak vidimo kada je u vodi ali samo onaj dio koji treba da se vidi.
Pazi kad pecas na moru jer ti se moze desiti kao na slici. Ovo je za pocetnike ribolova, ribici bistroo..

ponedjeljak, 4. siječnja 2010.

Saran na rijeci Bosni


Bilo je to jednog lijepog i suncanog dana na rijeci bosni, krajem ljeta ranili smo oko 4 sata ujutro na rijeku bosnu. Lovili smo Skobalja, Sljivara i ploticu, mjesto je bilo idealno za lov na plovak.Krmu ( nakrmu ili meku ) smo pravili na licu mjesta, to je provjerena nakrma sastavljena od starog hljeba, psenice i kukuruza. Na to mjesto smo dolazili vec neko duze vrijeme, i onda je plovak u predvecernjim satima potonio, i moj rodjo je rekao ovo ce biti naj veci komad za ovo ljeto loveci na plovak. Riba je krenula prvo prema suprotnoj obali, a onda uz vodu. Dril je pre ribolova uvijek nastiman na odgovarajucu tezinu tako da Saran nije mogo pokidati najlon. Poslje duge i iscrpljujuce borbe uspio je da umori ribu i privuce je karaj obale. Kada je privukao vidjeli smo da je to Saran, ja sam zagazio i jedva je stao u meredov taj divni primjerak svoje vrste Saran ljuskar.
Kako smo poslije dolazili na to mjesto jos smo uvatili lijepi primjeraka te vrste. Najlon je bio debljine 0,16, marke Broad Owner, stap karbonac - 5 metara, udica ili kukica broj 12 Owner.
Saran je bio tezak 5,5 kilograma, malo je nevjerojatno ali i ribari koji su tu prisustvovali su cestitali na znalackom umaranju i izvlacenju te ribe. Pa ribici bistroo, i samo jos da napomenem da smo probavali i na dubinski sistem ali javljao se samo na plovak. Borba je trajala 35 minuta.

nedjelja, 3. siječnja 2010.

Keder na plovku ( za grabljivice )


Najlon upija vodu i tone sto stvara ploblem ribolovcu koji peca kederom na plovak. Pogotovu kada se koristi veliki keder za stuku ispod plovka, keder moze da pliva blizu povrsine vode, prelazeci preko potopljenog najlona od stapa do plovka i na taj nacin se moze zamrsiti. Cak i ako se keder ne pojavi blizu povrsine, potopljen najlon u vodi ima negativan efekat na samu kontru koja je mnogo slabija. Problem se moze resiti ako se najlon prevuce preko voska svece. Najlon ce tada plutati i ostati izvan domasaja kedera, a i kontra ce biti mnogo efikasnija sa obzirom da nema otpora vode.

Ista tehnika je dobra i za pecanje povrsinskim varalicama. Najlon koji upije vodu ima uticaja i odrazava se na rad povrsinske varalice. Prvih par metara najlona prevucenih preko voska ce plutati i varalica ce mnogo bolje raditi na povrsini. Ribici bistroo..

subota, 2. siječnja 2010.

Jig za Smudja - Ribolov


Ako vam nestane kedera za smudja i ako smudj u tom trenutku nije raspolozen za vestacke mamce, pokusajte da pecate sa tkivom ispod glave smudja koga ste prethodno upecali. Tanko meso ispod donje vilice smudja se ponasa primamljivo na udici, ima prirodan miris i neverovatno je izdrzljivo i zilavije od klasicnog fileta za smudja. Uvek kada cistite smudja isecite ove komade i cuvajte ih u frizideru za pecanje. Evo kako.

Isecite meso ispod glave smudja po liniji koja je ucrtana na slici. Zatim isecite tkivo slobodno na vrhu ispod brade smudja. Zabodite udicu na pocetku gde je vrh najblizi bradi (manja slika). Meso je na tom mestu tvrdje i zilavije pa nece spasti sa udice.

petak, 1. siječnja 2010.

Riba - kao lljek

Dalije dobro biti strogi vegeterijanac , Americka istrazivanja su pokazala da nije. U evolucijskom smislu nasa biohemijska bastina pokazuje da moramo u ishrani imati ribu, riblja mast nam je potrebna za razvoj mozga. Riblju mast nemozete naci niucemu osim u ribi, znaci nezamjenjljivaje i jedinstvena. Jedan dio riblje masti gradi zvicani sustav mozga i ako je nemamo u ishrani nemoze se razviti u potpunosti. Takodje su od vitalnog znacaja za nas krvozilni sustav o tome nema dileme. Nejedenje ribe je razlog zasto imamo toliko mentalnih bolesti. Riblje ulje Omega 3 istrazivanja su pokazala da djeca koja koriste Omega 3 ulje u ishrani su veoma inetigentna nisu deprasivna i mnogo brze uce i pamte. Zato ribici bistro i dobar tek..