Rijeka Spreča - Ribolov

Spreča je rijeka u Bosni i Hercegovini.

Dužina rijeke Spreče je 137,5 kilometara. Pritoka je rijeke - Bosne. Spreča izvire u mjestu Papraća, u općini Šekovići. i teče dalje kroz područje opština; Kalesija, Zivinice, Lukavac, Petrovo, Gračanicu, Doboj Istok i Doboj. Na svom putu do ušća u rijeku Bosnu kod Doboja, Spreča prima nekoliko pritoka: Gribaju, Oskovu, Gostelju, Jalu, Sokolušu, Brijesnicu, Jadrinu, Kameničku rijeku, Sočkovačku rijeku, Prenju. U Doboju se uliva u rijeku Bosnu, a na samom ušću Spreče i Bosne je zimovnik Gdje mozete uvijek da vidite ribolovce u hladnim zimskim danima. Tada se najviše lovi Škobalj i Plotica, A u pred večernjim satima pred mrak se lovi i Smudj. Rijeku Spreču povremeno zatruju ali riba uvijek ponovo ulazi u nju jer joj odgovara ta voda i dno, prepuno je ziljaka, mirne vode i preljepih virova koji imaju i dubinu i duzinu potrebnu za ribolov. U ljetnim danima dobro uzima Deverika, Klijen i Šljivar ali i Šaran i Som, Bucov Štuka I Smudj. U Proljeće riba ulazi iz Bosne u Spreču da bi se mrijestila i tada je Spreča naj posjećenija ribolovcima.

Rijeka Ukrina - Ribolov

Rijeka Ukrina odlicna za ribolov, sa preljepim mjestima i nekada cistom vodom. Ukrina je nizinska rijeka koja nastaje spajanjem dvije male Ukrine; Male Ukrine i Male Kulaške Ukrine. Ukrina je veoma bogata ribom, samo je u zadnje vrijeme rudnik uglja u Stanarima muti. Pre izgradnje rudnika nisi mogao otici u ribolov na rijeku Ukrinu a da ne nahvatiš ribe, to se sada promijenilo. Evo neki od vrsta riba koje mozemo loviti u rijeci Ukrini; Som, Štuka, Šaran, Smudj, Bucov, Pastrmka, Klijen, Škobalj, Plotica, Mrena, Deverika, Crvenperka, Babuška, Mali Somić bodljo, Krkuša, Vreteno, Jegulja, Belica, Belić.
Imamo donji, gornji i srednji dio rijeke ukrine, naj duzi je srednji dio rijeke Ukrine.
Donji dio je naj pogodniji za ribolov Šarana, Soma, Babuškei grabljivica.
A ribolovci koji se razbole mogu u banju Kulaši da se banjaju do oporavka, ova banja je veoma ljekovita a ako krenemo preko Vučijaka doćićemo u Prnjavor.
ribići bistroo..

Recept za Ribu - Hrana - Ribolov

Recept za jelo od ribe, evo jednog recepta za ribare koji vole da uzivaju u okusima ribe tj svog ulova.
Kada imamo rijecnu ribu i zelimo napravit obrok od nje, uvijek nam smetaju kosti pa mnogi odustanu od jela ribe.
Kako se riješiti kostiju ribe pa evo ovako; ribu koju ste predhodno ocistili i doveli u stanje da se peče zarezete na vise mijesta sa jedne i druge strane, zatim zapecete ribu sa jedne strane. kada ste to uradili onda drugu stranu koju tek treba da pecete ukapate po dve do tri kapi esencije u zareze na ribi i okrenete tu stranu da se pece.
kada riba bude pečena i spremna za jelo vidićete da riba nema vise sitni kostiju a i sto ostane mrvi se ko prepecen hljeb. Pa ribici bistroo..

Rijeka Drina - Plovkarenje Ribolov

Ja na Drini pecam svake godine, od januara do decembra i mogu potvrditi da je Drina raj za ribolovce.
Za pecanje na Drini je potreban bilo kakav stap (moze i leskovak)i bobra volja. Pecati se moze i stojeci i lezeci, a pogotovo ako se na obali oseca miris prasetine ili rostilja a u cuvarci se umesto ribe nalazi pivo.
Savet pocetnicima. Ako se na pecanju nervirate ili vam je krivo sto niste uhvatili ribu a neko drugi jeste, bolje nikada vise nemojte pecati jer to nije za vas.
Drina je reka neogranicenih mogucnosti. Ribe u njoj ima mnogo i jako cesto se desava da se potvrdi ona teza - pravilo je da nema pravila. Ipak, ribolov na Drini i nacini pecanja koji su narasprostranjeniji su sledeci. Plovkarenje - pecaju se skobalj, plotica, mrena ali na udici vam se moze naci i klen, bucov, deverika, pa cak i mladica. Koriste se stapovi duzine od 4-6 metara sa masinicama na kojima je namotan nailon precnika 0,16-0,20 mm, plovci tezine od 3-9 grama, zavisno od terena, udice velicina od 9-14. Mamac je najcesce hleb, pen sajo, crvici ili gliste a sve popularnije je i pecanje na travu (alga klodofora) koju mozete naci na kamenju u samoj reci. Kod pecanja na travu nije potrebno prihranjivati ribu dok je kod pecanja na "bele" mamce prihrana obavezna i sastoji se od vise loptica hleba ili primame bacenih na mesto gde ocekujete uzimanje ribe. Obratite paznju na dubinu na kojoj pecate jer ako Drina "raste" morate pomerati plovak ka vecoj dubini. a ako "opada" morate smanjivati dubinu. Samo plovkarenje na drini ima jos mnogo finesa ali ovo su neke osnove koje ce vam pomoci u pocetku dok sami ne proniknete u tajne ove reke.

Rijecni Rak - Ribolov

Astacus astacus rijetko naraste veći od 15 cm (ukupna duljina - od vrha rostruma do kraja telzona), ali ima podataka o jedinkama dugim 17 cm i teškim 270 g. Životinje su obično leđno tamnosmeđe (maslinasto zelena do crna, ponekad plavičasta ili crvenkasta) dok im je trbušna strana zeleno-smeđe boje. Karapaks je gladak bez trnova s malim granuliranim izbočenjima postrance. Kao i svi predstavnici roda Astacus, posjeduje dva para post-orbitalnih grebena od kojih je prvi jače izražen, a iza cervikalne brazde im se nalazi red sitnih izbočenja obično sa samo jednim jače izraženim tupim trnom. Rostrum je dobro razvijen i više-manje ravan s glatkim rubovima, apeks (vrh) rostruma je istaknut i dosta dugačak, a na površini se nalazi red izbočenja koji mu daju pilast izgled kad ga se gleda bočno. Abdominalne pleure su na rubu zaobljene bez trnova. U mužjaka na bazi endopodita drugog gonopoda nema izraženog talona. Kliješta su velika i široka s bradavičastom površinom. Nepokretni prst na unutrašnjem rubu nosi jedno jako udubljenje koje je ograničeno s dva jaka zuba. Ovo se udubljenje kod većine primjeraka nalazi u sredini jednako udaljeno od baze i vrha nepokretnog prsta kliješta. Kod ženki i juvenilnih primjeraka ovo je udubljenje slabo izraženo. Kod regeneriranih kliješta ono obično sasvim nedostaje. Takva kliješta su obično mnogo uža i sliče kliještima A. leptodactylusa. Merus trećeg maksilipeda na svom unutrašnjem rubu nosi 1-3 trna od kojih je jedan uvijek veći od ostalih. Prvi gonopod mužjaka ima asimetrični vrh.

Ženke dosižu spolnu zrelost kod dužine od 6,2 cm do 8,5 cm, što odgovara starosti od 3 do 5 godina, a mužjaci od 6 do 7 cm. Sjemenici i jajnici sazrijevaju između srpnja i rujna, a mužjaci se, nakon postizanja spolne zrelosti, razmnožavaju svake godine, dok su ženke obično svaku drugu ili treću godinu reproduktivno neaktivne. Parenje se odvija u rujnu i listopadu. Osam do devet mjeseci treba do izlijeganja juvenilnih rakova, a s porastom temperature to se razdoblje može skratiti; naime temperature ispod 5-6°C zaustavljaju embrionalni razvitak jaja, ali izgleda da je ta diapauza neophodna za osiguravanje dobrog preživljavanja i jaja i juvenilnih rakova. Hladna voda usklađuje razvoj jaja s uvjetima okoliša. Juvenilni rakovi su nakon izlijeganja dugi od 8,5 do 9 mm. Nakon prvog presvlačenja (juvenilni rakovi drugog stupnja) dosežu dužinu od 12 mm i slični su odraslim rakovima jedino im nedostaje repna peraja. Nakon drugog presvlačenja, rakovi trećeg stupnja su dugački 13-15 mm i u potpunosti su nalik odraslim jedinkama i započinju sa samostalnim životom. U prvoj godini narastu do 23 mm, u drugoj 25-48 mm, u trećoj 50-70 mm, a u četvrtoj 60-80 mm. U povoljnim uvjetima životinje mogu doseći 95 mm za 4 ljeta. Prirast po presvlačenju je 2-8,6 mm za ženke, a 5-10,3 mm za mužjake.

Noćne su životinje i sedentarne, nisu teritorijalni, ali pokazuju agresivne oblike ponašanja u situacijama gdje je prostor ograničavajući faktor. Ova vrsta nema veliki radius kretanja, ako se radi o životinjama koje su prilagođene na stanište, dok su životinje puštene u novo stanište više pokretne - krug kretanja im je od 50-1000 metara za 2 tjedna. Rak je odlicna hrana za ribe, kao mamac za klijena, mrenu, soma itd.Kada ga koristimo kao mamac za ribu mozemo ga stavljati citavog ili samo rep.

Meredov AAT - Ribolov

Sklopivi meredov, klasičnog trouglastog oblika sa teleskopskom drškom i okvirom od aluminijuma i jakom plićom i gusto tkanom najlonskom mrežicom. Tele-drška je dvodelna sa podesivom dužinom izvlake. Preporučuje se za prihvatanje grabljivica( smuđ, štuka, bucov, bas...), ali i svih ostalih vrsta ribe.
Proizvodi se u tri dužine: 1,5 m, 1,7 m i 2,1 m. Napominjem da je meredov sto je laksi i duzi i sto ima veći otvor za ulaz ribe to je bolji.
Ribiči bistroo..

Lov Ribe na Glistu

Na glistu se dobro lovi i u potocima, i u jezerima i na rijekama, zapravo na svim vodama, čak i na moru. Primjenjiva je u svim tehnikama ribolova, čak i kao dodatak nekim varalicama. Glista je svakako jedan od najuniverzalnijih mamaca, u novije vrijeme često i nepravedno zapostavljena.

Jednom iskopane možemo čuvati duže vrijeme u drvenim sanducima sa zemljom u kojoj treba biti vlage i nešto lišća te trave kako bi gliste imale što jesti. Kao mamac su najbolje one u dobroj kondiciji jer će na udici dugo ostati žive, naravno ako smo ih pravilno zakvačili.

Na udicu se mogu montirati na više načina, jedna ili više njih. Evo nekoliko primjera:
Na glistu vecu koju smo nekoliko puta proboli udicom, to je najčešće korišteni način, možemo loviti mrene, somove, šarane, linjake, patuljaste somiće jegulje, grgeče, krupnije klenove, deverike, ... Nije rijetkost da se na veću glistu zalete i grabežljivci poput štuke ili smuđa. Dobro je ako udica na vratu ima kukicu kako glista ne bi skliznula. Veličina udice, deljina najlona i duljina predveza će ovisiti o vrsti ribe koju lovimo.
Na glistu manju koju smo jednom proboli udicom ćemo najćeće loviti na plovak, manju ribu i onda kad riba općenito opreznije grize. Najčešći ulovi će biti deverike, žutooke, crvenperke, manji klenovi, linjaci, grgeči i mrene. Za manje gliste treba koristiti tanje udice i tanje predveze. Kontra ne treba biti brza kako bi riba imala dovoljno vremena za progutati mamac.
Vise glista ćemo koristiti u lovu na krupniju ribu (som, klen, mrena, grgeč, šaran) za što nam treba veća i jača udica. Pravilo je da što je veći snop - veća je šansa za veliku ribu. Gliste se probadaju samo jednom i to na zadebljanju ispod glave jer je tamo najčvršća a možemo montirati i 10-15 komada.
Ako u vodi ima puno sitne ribe koja neprestalno navlači glistu i ometa nas dok čekamo krupniju ribu,možemo je navući na najlon. To ćemo učiniti tako da je probodemo iglom za boile, kroz nju provučemo najlon a udicu kvačimo na samome kraju gliste. Naravno da ćemo i u ovom slučaju veličinu udice i debljinu najlona prilagoditi veličini gliste i vrsti ribe koju lovimo.
Ako imamo veliku glistu, za montažu možemo koristiti i dvije udice. Pri tome ćemo kao gornju koristiti veću a pri kraju manju udicu. Logika je da će krupna riba odmah progutati cijelu glistu i zakvačiti se za jaču udicu dok će manja ili opreznija "gricnuti" samo početak i zakvačiti se na onu manju. Na gornjoj će udici glista biti probodena nekoliko puta dok će doljnja samo viriti iz repa gliste.