Macropina microstoma morska riba živi na dubinama od 600 do 800 metara što znači na dubini gdje sunčeve zrake ne dopiru. Ova vrsta ribe ima providnu glavu i svijetli u mraku, ima oči koje mogu pogledati na gore i oči su joj iza providnog štita ta ih može rotirati. Malo iznad usta ribe su dvije rupice organi mirisa koji su slični čovjekovim. Osim svojih veličanstvenih očiju i providne glave ova riba posjeduje i velike peraje koje joj omogućavaju da nepomično stoji u vodi i da naglo iz mirovanja krene precizno za pljenom. Po naučnicima riba (Barreleye, Macropina microstoma) je razvila ove sposobnosti očiju i providne glave zbog toga što dijeli svoj vodeni životni prostor sa mnogo meduza i dabi izbjegavala meduze ove osobine su joj neophodne. Naučnike već duže vrijeme muči kako njihova providna opna glave može da izdrži pritisak na 800 metara dubine. Ova riba Još i svijetli u vodi i vjerojatno u mračnim dubinama bez svjetlosti to je mamilica za lov.
Pa ribići neka se svijetle peraje viore...
subota, 16. listopada 2010.
četvrtak, 14. listopada 2010.
Leteća Riba (Flying Fish) Video - Morske Vrste
Leteća riba (Flying Fish) je skupina koja pripada obitelji Ehocoetiade, otkrivene su 64 vrste i 9 rodova ove ribe. Ovu ribu možemo naći u svim vodama okeana ali posebno u toplijim tropskim i suptropskim područjima. Njena posebna karakterističnost su prevelike prsne peraje, kada raširi peraje dobije krila kao u ptice, njen rep služi kao brodski motor. Ove karakteristike omogućavaju ribi da leti na duže staze od 50 metara do 250 metara, brzina letenja je 60 kilometara na sat. Leteća riba (flying Fish) kada joj zaprijeti opasnost od grabljivica jednostavno iskače iz vode i leti do sigurnog mjesta. Leteća riba (flying Fish) se hrani plangtonom. Rekordni let ove ribe zabilježen je u Japanu, snjimali su njen let 45 sekundi, letila je a da nije dotakla vodu. Zamislite ovu ribu u našim platnenim mrežama, tj kako leti mreža iznad vode. Detalje kako ova riba leti možete pogledati na video snjimku ( dole ispod teksta).
Pa ribići neka peraje lete...
Pa ribići neka peraje lete...
ponedjeljak, 11. listopada 2010.
Pronađen Fosil Dinosaurusa - Vodeni Ti Reks
Lovci na fosile na udaljenom artičkom otoku u Norveškoj tj u djelu Norveške Svalbard arhipelag pronašli su ogromnog pretpovjesnog reptila. Kosti ovog predatora ukazuju da je jedan od najvećih morskih gmazova ikada pronađenih. Obim ovog morskog Ti Reksa je 50 metra, dužina ovog predatora je 15 metara i to nam govori da je bio veći i od grbavog kita. Lobanja ovog vodenog predatora je dužine 3 metra, veličina jednog zuba i debljina se može usporediti sa krastavcem od 10 centimetara. U blizini nalazišta ovog kostura je pronađeno još 40 kostura raznih dinosaurusa. Prema naučnicima ova stvorenja su plivala morima i nakon smrti potonula na dno u meko blato i tako su njihova tjela ostala očuvana.
Svi iskopani fosilni ostatci i od ostalih vodenih čudovišta se nalaze u Oslu Prirodoslovnom muzeju u Norveškoj. Ime ove Životinje je Pliosaurs, i do sada najveći obim lobanje koji je pronađen od ove životinje je 6,9 metara. Pliosaurs je mesožder i zamislite koliko je ribe bilo potrebno ovakvom biću dnevno da ulovi, danas da je u životu za vrlo kratko vrijeme bi po naučnim istraživanjima ostali bez svih živih bića u vodi. Zbog peraja koje je posjedovao bio je i dobar plivač, Kompijutrska slika iznad koju su uradili naučnici po skeletu Pliosaursa nam pokazuje kakvo je to biće.
Pa ribići neka se peraje viore...
Svi iskopani fosilni ostatci i od ostalih vodenih čudovišta se nalaze u Oslu Prirodoslovnom muzeju u Norveškoj. Ime ove Životinje je Pliosaurs, i do sada najveći obim lobanje koji je pronađen od ove životinje je 6,9 metara. Pliosaurs je mesožder i zamislite koliko je ribe bilo potrebno ovakvom biću dnevno da ulovi, danas da je u životu za vrlo kratko vrijeme bi po naučnim istraživanjima ostali bez svih živih bića u vodi. Zbog peraja koje je posjedovao bio je i dobar plivač, Kompijutrska slika iznad koju su uradili naučnici po skeletu Pliosaursa nam pokazuje kakvo je to biće.
Pa ribići neka se peraje viore...
subota, 9. listopada 2010.
Morska Raža (Stingray)
Morska Raža ili Stngray pripadaju porodici morskih pasa, ima ih puno vrsta i mogu se naći u mnogim okeanima morima. Mogu biti različitih oblika, veličina i težina, najmanja raža pronađena je 1 kilogram. Raža može distići težinu do 100 kilograma, to je ravna, široka, hrskavičava riba. Oblik Raže (Stngray) je bio inspiracija dizajnerima borbenih aviona i automobila, kao što su "Crna udovica II", "B-2 Spirit" i "Corvette Stingray". Manje vrste morske Raže su cijenjene zbog mesa, dok su velike cjenjenije na Tajlandu (Thailand) zbog kože. Kraljem vrsta ovih riba zovu Ržu zbog toga što njen prednji izgled podsjeća kao da ima rogove.
Velike peraje sa strane Ražu čine odličnim gracioznim plivačem, rep Raže je otrovan i opasan za čovjeka. Raspon krila dostiže i do 2 metra a mužijaci su manji od ženki. Raže žive u plitkim uvalama gdje ima pješčanog dna u izobilju, hrani se isključivo mekušcima rakovima i manjim ribicama. Morski Pas (Sharks) se hrani svim vrstama Raža, jedino što izostavi u jelu je otrovni kukičasti rep. Ražu često možemo naći kako leži ukopana u pijesak, nisu agresivne i na prvi znak opasnosti će pobjeći ako im to situacija dozvoljava ako ne tu je borbeni rep. Kada Raže plivaju nisu sposobne da se usmjere na svoj rep te su tada naj ranjivije jer su bez odbrane.
Pa ribići neka se peraje viore...
Velike peraje sa strane Ražu čine odličnim gracioznim plivačem, rep Raže je otrovan i opasan za čovjeka. Raspon krila dostiže i do 2 metra a mužijaci su manji od ženki. Raže žive u plitkim uvalama gdje ima pješčanog dna u izobilju, hrani se isključivo mekušcima rakovima i manjim ribicama. Morski Pas (Sharks) se hrani svim vrstama Raža, jedino što izostavi u jelu je otrovni kukičasti rep. Ražu često možemo naći kako leži ukopana u pijesak, nisu agresivne i na prvi znak opasnosti će pobjeći ako im to situacija dozvoljava ako ne tu je borbeni rep. Kada Raže plivaju nisu sposobne da se usmjere na svoj rep te su tada naj ranjivije jer su bez odbrane.
Pa ribići neka se peraje viore...
Oznake:
fishing,
mekušci rakovi,
morska raža,
morske vrste riba,
morski pas,
opasne ribe,
otrovan rep,
pjesak,
raspon,
ribolov u moru,
ribolovci,
rogovi,
sharks,
stngray,
tajland,
thailand,
vrste raža
četvrtak, 7. listopada 2010.
Morske Ribe - Ledena Riba (Icefish)
Hladna riba (icefish(notothenioids) je pronađena na Artiktu ali i na Antarktiku, i još uvijek se nalaze nove vrste ove ribe. Dosada se zna 15 vrsta ove ribe koja muči naučnike svojim preživljavanjem u ledenim vodama. Nauičnicima nije jasno kako ova riba živi na obadva kraja zemlje, i još uz to razdaljina između ta dva kraja je hiljadama milja tople morske vode. Vi sigurno nikada nećete vidjeti uživo ovu ribu jer temperatura vode i vazduha ja preniska za čovjekov organizam. Ove vrste ribe još nazivaju bijelom čistokrvnom ribom, ove ribe u krvi nemaju crveni krvni zrnaca i hemoglobina. Krv ove ribe mnogo manje prenosi kisika,ali zato je srce mnogo veće nego u ostalih vrsta riba. Hladna riba (icefish) može prživjeti i kada temperatura vode padne ispod nule. Tijelo ove ribe proizvodi malu količinu antifriza i još neke tečnosti, koje joj omogućavaju život u surovim hladnim vodama. Da i ova riba spada u čuda prirode, prosto je nevjerojatno da ima još mnogo toga što neznamo na našoj planeti, a mi se trudimo da idemo na mjesec i dalje.
Pa ribići neka se i hladne perje viore kad nemože bolje...
Pa ribići neka se i hladne perje viore kad nemože bolje...
utorak, 5. listopada 2010.
Meksička Riba Koja Hoda Vrsta Koja Izumire (Mexican Walking Fish)
Meksička riba koja može da hoda (Mexican walking fish) je nažalost vrsta pred izumiranjem, složite se da je ovo naj slađe stvorenje iz vode koje ste vidili. Riba je pred izumiranjem zbog uništavanja prirodnih staništa i zagađivanje voda. Ambystoma Mexicanum je iz porodice daždevnjaka i imaju sposobnost da regenerišu veći dio tijela.
Broj Meksičke ribe koja hoda (Atxolotls) u divljini nije poznat, ali prema istraživanju naučnika broj je opao 1.500 na jednoj četvrtini kilometra. Po zakonu ovu ribu je zbranjeno hvatati mrežama, ali izlov ove ribe koja predstavlja dijamant u akvarijumu ne prestaje.
Još jedan od faktora za izumiranje ove vrste je Azijski Šaran (Asian Carp) i AfričkaTilapija (African tilapia). Ove dve ribe jedu mlade od hodajuće ribe koja nije uspjela da razvije odbrambeni mehanizam protiv njih, razlog tome je što su ove dve ribe donešene u vode gdje živi hodajuća ribica. Otpadne vode iz Mexico City zagađuju plovne puteve, ali nešto će se morati popraviti jer mnoge vrste izumiru.
Pa ribići neka se peraje viore...
Broj Meksičke ribe koja hoda (Atxolotls) u divljini nije poznat, ali prema istraživanju naučnika broj je opao 1.500 na jednoj četvrtini kilometra. Po zakonu ovu ribu je zbranjeno hvatati mrežama, ali izlov ove ribe koja predstavlja dijamant u akvarijumu ne prestaje.
Još jedan od faktora za izumiranje ove vrste je Azijski Šaran (Asian Carp) i AfričkaTilapija (African tilapia). Ove dve ribe jedu mlade od hodajuće ribe koja nije uspjela da razvije odbrambeni mehanizam protiv njih, razlog tome je što su ove dve ribe donešene u vode gdje živi hodajuća ribica. Otpadne vode iz Mexico City zagađuju plovne puteve, ali nešto će se morati popraviti jer mnoge vrste izumiru.
Pa ribići neka se peraje viore...
nedjelja, 3. listopada 2010.
Električna Jegulja Struja Iz Mora (Electric Eel)
![]() |
| Električna Jegulja (Electric Eel) |
Električna jegulja - Electric eel (Electrophorus electricus)
Električna jegulja je duga zmijolika riba koja može da stvara struju, struju može da proizvede jačine 600 volti. Jedan elektro šok kojim udari čovjeka neće ga ubiti, ali ako nekoliko puta udari čovjeka strujom onda je smrtnost velika. Električna jegulja živi u slivu rijeke Amazon i drugim dijelovima Južne Amerike. Električna jegulja naraste do 2,5 metra ali nalazili su se primjerci do 8 stopa dužine. Prva polovina ove ribe sadrži organe za potrebna za varenje i život, a druga polovina ribe služi za proizvodnju električne energije. Kako riba stari tako se i jačina struje u ribi povećava, a može da živi u vodi koja ima vrlo malo kisika i povremeno izlazi na površinu vode da bi udahnula vazduh. Električna jegulja pljen hvata tako što ga omami električnom strujom. Ribari pažnja ako se susretnete ikada sa ovom ribom jer zna da uzvrati.
Klasifikacija: Klasa Osteichthyes (koštunjave ribe), podrazreda Actinopterygii (ray-finned ribe), Red Gymnotiformes (Electric jegulje i Knifefishes), Obitelj Electrophoridae (električna jegulja), Genus Electrophorus, vrste E. electricus.
Pa ribići neka se peraje od struje viore a možete da napunite i baterije svoje (jedina besplatna električna energija iz vode)...
Pretplati se na:
Postovi (Atom)










