Naduvana riba (puffer fish) je drugapo redu od najotrovnijih kralježnjaka na zemlji, prva je zlatna žaba (golden dart frog). Od mesa ove ribe se u Japanu pravi ukusno jelo fugu kao i u Koreji, ali koža i pojedini organi ove ribe su vrlo otrovni za ljude. Naduvana riba može brzo dovesti do brze i nasilne smrti. Simptomi trovanja od ove ribe su: otok jezika i usne, vrtoglavica, povraćanje, ubrzani rad srca, otežano disanje i paraliza mišića. Žrtve umiru od gušenja jer su mišići dijafragme paralizirani. većina žrtvi umire već od 4 do 24 sata, ne postoji protu otrov. Naj veći broj smrti od ove ribe nastaje od jela fugu, kada ih ljudi uhvate i spreme jelo fugu. Budući da jelo fugu može izazvati trenutnu smrt, samo licencirani kuhari imaju dozvolu za pripremanje ovog jela. Pa ribići pazite i neka se peraje viore..
Pronađena je nova vrsta ribe u mjestu Gulf u Meksiku. Ova nova vrsta dobila je naziv Batfish (Halieutichthys intermedius), ova vrsta živi u vodama koje su zagađene uljem iz automobila. Ovo područje je dobro istraženo od strane ribara, ali su znanstvenici ipak otkrili dve nove vrste riba. Palčinka Batfishje riba sa ogromnim ustima, a leđna peraja se mjenjaju kada naiđe mamac kraj nje, kako bi ulovila pljen. Ova riba koristi svoje kratke peraje da bi hodala po dnu, ovaj hod veoma sliči hodanju sljepog miša. Batfish su iz porodice angelfish, a angelfish živi oduvijek u dubokim tamnim vodama. Dvije nove vrste riba ( batfish i palačinka batfish ) su bile svrstane u jednu vrstu riba, ali su naučnici utvrdili da se radi o dvije vrste riba, i otkrili su razlike između njih. Zamislite koliko još vrsta riba postoji a da neznamo za njih, i koliko se novih vrsta možda baš danas počelo stvarati na našoj planeti. Pa ribići neka se nove peraje viore oko nas...
Amaterski lovac na fosile Patrick Gavin star 34 godine, živi u Dunbartonshire-u. Pronašao je fosilizirani ostatak ribe nedaleko od svoje kuće. Kod fosilizirane ribe se još vide zubi a i sadržaj želudca je vidljiv. Stručnjaci su potvrdili da je nova vrsta potpuno nova za znanost. Gavin je otkrio još mnoge vrste fosila ali za ovu vrstu je odmah znao da je drugačija od ostalih. Odnjeo je fosil u muzej Hunterian gdje je osoblje odlučilo pozvati vodećeg paleontologa profesora Mike Coates sa sveučilišta u Chicagu da ga identificiraju. Oni su otkrili da je fosilni ostatak dug 15 centimetara, novi nepoznati predak ribe Jesetre, njeni šiljasti zubi i položaj peraja razlikuju ga od ostalih poznatih vrsta. Mike je mislio da je fosilni ostatak živio oko 330 miliona godina pre nove ere. Fosil je otkriven tek prije nekoliko mjeseci i još je na proučavanju, a tek treba da mu se da ime. G. Gavin je izjavio da će nastaviti potragu za novim vrstama fosila. Ribići neka se peraje viore...
Na slici vidimo preobraženje Vilinog konjica iz vodene bube u hrabrog letača. Prema muvi Konjic je veoma brz, muva dostiže brzinu u letu 6 kilometara po sekundi a vilin konjic 90 kilometara u sekundi. Vilin Konjic leti najčešće samo od Juna do Septembra, a životni vijek mu je od 7 mjeseci pa do 5 godina. Možemo ga naći kraj rijeka i manjih jezera gdje se hrani. Vilin Konjic je odličan mamac za pecanje riba. Koliko je god dobar kao jedinka koja leti kraj vode, toliko je dobar mamac i kao buba koja živi na dnu vode u mulju. Neznam ni jednu vrstu ribe koja neće da pojede Vilinog konjica, kako odraslu jedinku tako i dok je jedinka vodena buba. Ribe koje najčešće možemo da uvatimo na Vilinog Konjica su: Mrena, Klen, Škobalj i Plotica. Loviti na ovaj mamac možemo na sve načine: plovak, dubinski, varaličariti, mušičariti. Pa ribići neka se peraje vioreee...
Lov škobalja je vrlo zahtjevan i uspjeha imaju većinom iskusni ribolovci. Ovaj puta će mo pisat o lovu škobalja na truvu. Trava je ustvari alga koja raste u plićim al brzim vodama, Ribari je zovu i Klodofora. Ima je i u dubljim vodoma al najbolje uspjeva u brzacima zbog fotosinteze i kiseonika. Raste u nitima koji su sastavljeni kao klupko, dužina niti zavisi od mjesta gdje raste. Na ovoj na travi živi dosta crvića, račića i dosta drugih organizama. Tako škobalj i druga riba jedući travu unose dosta bjelančevina. Lov škobalja na travu je atrakcija u vrijeme dok trava raste znači u ljetnim mjesecima je najbolji, takođe je lov na travu najbolji po jako sunčanim danima.Za one manje iskusne da vam se nedesi da previše lutate pridruži te se iskusnijim ribarima ili se kod istih raspitajte za dobra mjesta za lov škobalja. Iskusni ribari tvrte kad se po površini vode pojavi peraja od škobalja lov je apsulutno siguran.
Pribor za lov na travu (algu): - Štapovi dužine 4 do 6 metara - Mašinice sa drilom - Najlon (silk) debljine od 0,14 do 0, 18 - Plovci od 3 do 10 grama - Olovo šetajuće (suza) - Karabiner (naj manji broj) - Predvez najlon (silk) debljine od 0,10 do 0,16 ( što tanji to bolji) - Udice sa okicom ( da se može provući najlon kroz okicu), veličine udica od14 do 10
Montaža za lov na travu sa dve udice:
Za montažu udica pri lovu na travu potrebno nam je 2 udice, jedna od dvije udice mora da bude sa okicom (ušica), a možete staviti i dvije sa okicama. Provucite najlon za predvez kroz okicu i na kraj najlona svežite običnu udicu ili sa okicom. Zatim uzimate svezanu udicu i započinjete vezanje gornje udice sa okicom vodeći računa da razmak između dvije udice kada ih svežete ne bude veći od 1,5 do 3 cm. Vezanje udice sa ušicom je objašnjeno slikom. Čvor na gornjoj udici sa okicom treba odmaketi od okice 2 do 3 milimetra, kako bi mogli izvlačiti najlon kroz okicu da bi mogli staviti travu kroz njega.
VIDEO SNJIMAK VEZANJA DVE UDICE
Stavljanje trave na dve udice:
Uzimamo nit trave (alge) veličine takve kada provučemo travu kroz omču da krajevi koji vise budu od donje udice duži za najmanje 1 cm do 3 cm. Jedan kraj trave koju smo provukli kroz omču na udici ostavljamo da visi ravno kraj udica, udicama probodemo travu samo jednom tek tolko da trava ne bježi od udica. Drugi kraj trave omotamo oko gornje udice i puštamo travu da visi kraj donje udice, travu kidamo na dužinu koju želimo. Važna napomena travu kidamo nekada odmah iza donje udice a nekada 1,5 do 3 cm ispod donje udice, kidanje alge ispod udice zavisi od toga koliko riba dobro uzima taj dan. Stavljanje trave se može vršiti i na sljedeći način - travu provlačimo kroz omču najlona gornje udice, i jedan kraj trave motamo oko gornje udice u jednom smjeru a drugi u drugom smjeru, a slobodni kraj trave da bi bio uz donju udicu, probodemo jednom da se trava ne odvaja od udice.
Kakvu staviti travu:
Najbolje je pitati ribare koji love kraj vas na travu, kakvu travu koriste, a ako niste to u mogućnosti onda je potrebno da sami isprobavate trave koje imate. Nekada je dobra svijetlo zelena mlada trava, a nekada bolje riba radi na stariju travu (svijetlo žutu). A kada nestane trave na dnu zna da uzima i na trulu tamno smeđu travu, nekada voli grubu travu a nekada mekanu.
Pecanje na vještačku travu:
Pecanje na vještačku travu se radi kada nemožete da nađete iz bilo kojeg razloga pravu travu. I vještačke trave ima kupiti u bilo kojoj boji, a sistem stavljanja na udicu je isti kao i kod prave alge.
Ribolov u mutnoj vodi malo se razlikuje od ribolova u bistroj vodi. Pojedinosti razlike lova ribe u mutnoj na odnosu bistre vode su; silk (najlon) može da bude deblji, udica može da bude veća, plovak može da bude teži nego po bistroj vodi. Po mutnoj vodi riba se lovi pri obali, nekada čak i metar od obale. Kada je mutna voda riba prilazi obali, jer sredinom tj maticom voda uvijek nešto nosi što bi moglo ozljediti ribu, a i riba pri obali ima uvijek skloništa. Pažnju treba obratiti ako pada kiša voda može naglo da naraste, i ako ste na nekom ostrvcetu može da vas zatekne nespremne, ali može da se desi i vodeni val koji je jako nezgodan. Pa ribići neka se peraje viore...
Kraj ljeta je sve dalji a sve bliže je jesen, to je vrijeme kada se riba polako počinje da priprema za zimu. Riba se u jesen kako voda zahladnjiva polako počinje da se okuplja u veća jata, i tada se počinje intenzivnije hraniti. Ovo je vrijeme kada možete da ulovite divne velike primjerke koji su posebni za ribolov u jesen. Ribu u jesen tzreba loviti na mjestima gdje ima dubine, to su mjesta gdje će riba da prezimi zimu (zimovaonici). U jesen ako je tmurno vrijeme riba najbolje radi u podne, kada je najsvjetliji i najtopliji dio dana. Kada je sunce riba će slabije raditi, ali nabolje od 3 sata popodne pa sve do 6 popodne. Za plovkaše je to idealno godišnje doba, kada se može uloviti puno veličanstvenih primjeraka Podusta, Plotice, Šljivara i Mrene. Poznato je da i Šaran u jesen veoma često zna da pokupi pahuljicu u letu namijenjenu Podustu IDR ribi. Nakrme ili krme za ribu tj hrana ujesen treba da je jača nego ljeti, a poželjno je mješati i malo krvi od peradi u nakrmu, jer krv u jesen posebno zna da oraspoloži ribice da zagrizu udice. Pa ribarčine neka se viore perajčine svuda oko vas...
Naduvana riba (puffer fish) je drugapo redu od najotrovnijih kralježnjaka na zemlji, prva je zlatna žaba (golden dart frog). Od mesa ove ribe se u Japanu pravi ukusno jelo fugu kao i u Koreji, ali koža i pojedini organi ove ribe su vrlo otrovni za ljude. Naduvana riba može brzo dovesti do brze i nasilne smrti. Simptomi trovanja od ove ribe su: otok jezika i usne, vrtoglavica, povraćanje, ubrzani rad srca, otežano disanje i paraliza mišića. Žrtve umiru od gušenja jer su mišići dijafragme paralizirani. većina žrtvi umire već od 4 do 24 sata, ne postoji protu otrov. Naj veći broj smrti od ove ribe nastaje od jela fugu, kada ih ljudi uhvate i spreme jelo fugu. Budući da jelo fugu može izazvati trenutnu smrt, samo licencirani kuhari imaju dozvolu za pripremanje ovog jela.
