Som

Hranu traži u blizini svoje loge u koju se obavezno sit vraća. Nije mnogo hitar i smatra se lijenom ribom, koja radije čeka žrtvu mameći je brkovima. Smatraju ga glupim, ali bez osnove, jer je inteligentniji nego što se misli. Inače je svežder. Za podmirenje „blagoutrobija“ ne prašta ničemu što u vodu dospije i može da mu posluži kao hrana. Jede gliste, puževe golaće, rovce, rakove, ribe, uginulu živinu, barske ptice, pijavice, pa čak i sapun. Izrazito veliki primerci, mogu biti opasni i za kupače.

Sa sigurnošću se zna da prvi započinje zimski san, a poslednji se budi. Izgladneli s proljeća masovno izlaze na površinu vode da se osveže kiseonikom. Posle toga, odrasliji primerci se izdvajaju i u parovima traže mesta za mrest, koji počinje od aprila, a traje sve do jula. Ženka izbaci i do 500.000 komada ikre. Nakon toga mužjak brižljivo čuva ikru razgoneći svu ostalu ribu. Posle desetak dana iz ikre izlaze mali somići, ostaju u gnezdu izvjesno vrijeme hraneći se planktonima i sitnijim životinjicama. To traje sve dok ih roditelji ne rastjeraju. Odraslim somovima, takođe je svojstven kanibalizam. Događa se da zatru polovinu, pa čak i cjeli porod, ukoliko je voda siromašna hranom.
Mlađi somići vrlo brzo rastu. U prvoj godini dostižu težinu od oko 500 grama i dužinu od 20 cm.Primjerci od tri kilograma stari su od prilike četiri do pet godina.
Soma s razlogom smatraju noćnom grabljivicom, ali se zna da u lov izlazi rano u zoru i predveče, a ređe i tokom dana. Uveče ga trba čekati na ulasku brzaka u vir, međutim, pred zoru i tokom dana som je u viru ili na izlasku iz vira. Prava somova staništa su na ušćima rjeka i potoka naročito u vijreme kad se od kiša zamute, noseći sa sobom razne insekte, crve i vodozemce. U takvim prilikama prikrada se ispod ušća i sačekuje sve što mu voda donosi. Zna da predveče i u zoru ušćima prilaze i druge ribe u potrazi za hranom ili za osvežavanje kiseonikom, pa im pridružuje i odatle vraća najčešće sit ili okačen na udicu. Na ovakvim mjestima, radije napada živu ribu, kederovanu žabu ili raka na plivajućim udicama, nego glistu ili pijavicu zabačenu dubinski – na dno.
Rano s proljeća posle zimskog sna zapaženiji rezultati u lovu postižu se blinkerisanjem varalicama (efecet, hajnc, meps), koje treba vući kroz površinske slojeve vode. Lov varalicom ne sme biti brz, već ravnomeran i ujednačen. Slično trba postupiti i sa mrtvom ribicom namještenom na sistem udica, koju som radije napada nego varalicu.
Treba znati da je som jedina rečna riba – ljubitelj buke, nevremena, kiše, grmljavine...
Dok sve ribe bježe u skloništa som izlazi i radoznalo prati šta se to neuobičajeno događa. Tu njegovu slabost koriste profesionalni ribari za lov „bućkom“.
Kad zbog kiše vode nadođu i zamute se, soma treba tražiti blizu obale. U svim ostalim prilikama blizu je glavnim tokovima rjeka.
Lov ovog slatkovodnog kolosa gotovo je bez uspjeha ako se koristi lak i nežan pribor. Neophodna je jaka elastična i dovoljno velika udica sa jednim, dva ili tri kraka i olovni uteg težak tolikko da se suprotstavi snazi vode. Ribolovni konac nikako ne smije biti tanji od 0.50mm. Iako snažan, som je manje borben od šarana, no i pored toga valja ga smireno zamarati sve dok mu na površini vode ugledate bjelinu trbuha.

Bucov

Bucov, bolen ili belun, takođe pripada šaranskom rodu. Po načinu ishrane, međutim, svrstan je u grabljivu ribu, koja dok je mlađa živi u jatima.Kao i sve grabljivice vretenastog je oblika sa izrazito visokim leđima i duboko usječenim repnim perajem. Glava mu je srazmjerno mala i sa duboko usečenim ustima, bez zuba u vilicama.Poput šarana zubi su mu u ždrelu. Poznato je da bucov voli mirnije vode i izbegava matice. Ali, kad lovi, često menja mjesta zalazeći u virove pa čak i u plićake kraj obale. Mrjesti se od aprila do juna. Ženke polože i do 500 000 komada ikre, koju ljepe na pjeskovitom dnu.
Cime se hrani:
U mladosti bucov se hrani planktonima i sitnim vodenim životinjicama. Kasnije, hrani se isključivo punoglavcima, sitnijim ribama i žabama. Gladan, ne prašta ni svojoj sabraći. Pouzdano se zna da bucov lovi čitavog dana samo kad je oblačno. U ostalim prilikama posle obilnog obroka pravi predah od nekoliko sati. Prvi odmor mu je u osvit zore. Tri do četiri sata kasnije ponovo se javlja, a zatim tek popodne i predveče. Manji primjerci u jatu kreću za plijenom, dok krupniji krstare pojedinačno, prateći jata sitnijih riba do same obale. Hraneći se obilno naraste i do 14 kg. Tek od nedavno proglašen je sportskom ribom, jer se bori šilavo poput pastrmke. Meso bucova nije cenjeno – puno je kostiju, a naročito sitnih u obliku slova „Y“.
Tehnika ribolova:
Lovi se na plovak i dubinski sa kederovanom živom ribicom uspešnije nego na parče ribe. Udica mora da je sitnija i po mogućnosti bjela na tankom podvezu. Dobri rezultati postižu se i blinkerisanjem. Na mjestima sa jačim strujanjem vode najpogodnije su lelujajuće varalice uske forme – najmanji „efect“ (25-30 mm), a na mirnim mjestima – leptirice „meps“ od 0-2. Bucov rado napada i vještaačku mušicu od 10-12 sa crnim trupom i crvenim repom („zulu“). Napada „Ružno pače“, „Ami“ i „Rapale“ uske forme dužine 30-40 mm, srebrnasto-bjele boje, koje podsećaju na sitnu bjeovicu. Za bucova ove varalice trba vući upravno na tok reke ili uzvodno. Za razliku od ostalih riba koje se love varalicama vučenim niz vodu, kod bucova je postupak obrnut. Varalice treba baciti u pravcu susedne obale i vući ih uzvodno. Dobrao je ako se na kraj ribolovnog konca veže mali „efect“ a iznad njega 40-50 cm veštačka mušica, pa neka bira. Ribolovni konac ne treba da bude deblji od 0.30mm.

Babuska

Oovoj ribi ima sta da se prica , ali ne najbolje.
Babuska nije borbena riba ,veoma se lako izvlaci iz vode .
Lovimoje na mamce kao i za Skobalja , Ploticu , itd .
To je riba koja moze da zivi i u stajacim vodama i rijekama .
Vrlo je prilagodljiva riba . nalazimo je u mirnijoj vodi , gdje je dno muljevito , i gdje ima dubina .
Babuska je riba korov jer jede ikru drugih riba , samim tim unistava mladj , a naj gora je kad je ubacite u jezero vise se nemoze iskorijenit .
Samo Somic bodljo mali je gori od nje .
Ima je svugdje i u svim rijekama i jezerima i potocima u Bosni .
Loviti ovu ribu mozete dubinski i plovkom , nemorate bit vican ribolovu da bi je uvatili .
Pribor nemora bit nista posebno za Babusku .

Tolstolobik

Bilo je to jednog divnog suncanog dana u Srbiji..

Mrena

Mrena riba iz brzaka , tisaka ,riba koja obozava brzu vodu .
Vrlo je borbena riba i samim tim vrlo lijepa za lov , ali kada dodje vreme za ciscenje ulova svi bjeze od nje .
Ova riba voli krupan zalogaj ,nije grabljivica ali krupni primjerci vole da se jave na malog kedera .Najcesce se lovi na dubinski sistem lova ali dobri poznavaoci plovkarenja takodje prolaze odlicno u lovu na tu zdravu i jaku ribu . Od mamaca najvise voli zgrabit crvica , debelu gujavicu , rovca ili mrmka , ali voli da se javi i na algu ito kapitalni primjerci .Ni koricu strog hljeba nece ostaviti , silk mora bit odgovarajuce debljine ,nepreporucuje se najlon ispod 0,18 .
Nacicete je u svakoj nasoj rijeci ,vrlo je rasprostranjena . zimi se ne lovi mada kada je slabija zima zna da radi,i ulovi se kapitalan primjerak .Jedan mali savjet za ribare nikada ne stavljajte mrenu u platnenu mrezu tj cuvarku ,jer ce vam bit tesko izvadit ribu mrenua doce i do pucanja mreze .
Mreza mora bit zicana ,samo u tom slucaju necete imat probleme sa vadjenjem mrene iz cuvarke .

klijen

Klijen poznatiji kao svastojed ,taj nebira hranu .
Taj jede sve sto se nadje ispred njega.
Ima ga u svim rijekama i jezerima i potocima.
To je vrlo prilagodljiva riba ,taj se nadje i u dubinama i ubrzacima i plicacima a naj vise voli ziljake ,vrbake mada nema pravila ima ga svugdje .
Uzima rado sve vrste varalica sve od zivi i umjetni mamaca .
Ljeti ga netreba primamljivat , ali zimi obozava sir zdenku , hljeb trusni , panu , a lud je za djigaricom usvako doba ali pilecom .
Taj miris i okus jednostavno on nemoze da propusti , lovili vi na plovak ili dubinski ako ga ima dolazi pod moranje na udicu .
Klijen za pocetnike ribolova je naj laksa riba za ulovit , nije nesto ni borbena .
Naprimjer zimi kada ga nadjete u zimovniku mozete ga izvadit sve i zadnjeg u viru .

Skobalj

Lov skobalja je za dobre poznavaoce plovkarenja lagan ali za one koji nisu vicni plovkarenju to je tesko ,i stari rimljani su znali da Skobalj neuzima uvijek i da postoje mnogi mamci za njegov lov.
Kod nas u BIH nbajcesce se lovi na hljeb,sa njim i primamljujete i pecate tj lovite na njega.
Od mamaca najcesci su - hljeb , psenica,crvic,alga ili trava,tanka crvena glista itd.
Odacu vam jednu tajnu veliku ribarsku-cime primamljujete ribu na taj mamac i lovite .
Tako cete naj bolje proci u lovu .
Skobalja lovite ljeti u brzoj vodi , a zimi u mirnijoj i dubljoj vodi.
U proljece kada je vrijeme mrijesta tad voli plicake .
A u jesen se okuplja u jata , tad trazi zimovnike , gdje ce provest zimu .
Skobalj se lovi najcesce na plovak . Zavisno od brzine vode i daljine bacanja plovka a i od raspolozenosti uzimanja mamca , stavljamo odgovarajucu tezinu plovka .
Najlon ili silk se stavlja u zavisnosti velicine ribe , nebi trebao da prelazi debljinu - 0,18 .
Razmak izmedju udice i olova u mirnoj vodi i pjeskovitom terenu treba da je - 10 cm,,a u brzoj vodi i kamenitom terenu do -40 cm .
Skobalj nevoli da uzima ako je velika razlika ili velika promjena vremana i temperature vode .
Zimi gdje ga nadjete to je veoma lijep ribolov i javljajuse top primjerci .
Skobalj kada ga lovite obozava da mu stopate plovak , to je jedan savjet -lagano zaustavljanje plovka na tren i tako svaka 2 metra .
Skobaljasi zelim vam dobar i sretan ulov -bistrooooo .